Umičević (HSLS): Siromašnima ćemo plaćati dio računa za struju

Zašto nigdje nisam pročitao da imate plan kako siromašnima omogućiti da struju plaćaju manje, pitao je energetskog analitičara Jasminka Umićevića znanac koji se zatekao u društvu naftaša, političara i pravnika. Bila je to pohvala gospodarskom programu HSLS-a, koji je kao savjetnik predsjednika Darinka Kosora pisao i Umićević, a kritika prezentacije. Društvo se raspričalo o Ini, situaciji u kojoj je Hrvatska danas s MOL-om, zakonima koji nisu usklađeni sa zakonima EU. Portugal je svoje interese u Energias de Portugal štitio od 1990. do 2010., kad je Europski sud pravde presudio u korist slobodnog protoka kapitala. Mađarska je zakonom obranila MOL da ga ne preuzme OMV, a istim su trikom svoje interese branile Francuska, Španjolska i Njemačka.

Nije li doista rješenje bilo zakonom zabraniti posjedovanje više od pola dionica? EK zamoli državu da promijeni zakon, država ljubazno kaže da zbog nacionalne sigurnosti ne može, MOL tuži, proces traje... uoči presude država poništi zakon – i to je to.

Vlada nije učinila ništa da zaštiti nacionalni interes u Ini, iako je premijerka dva puta najavila zakon pa ga prvi put u travnju povukla sa sjednice Vlade, a u rujnu zatražila od birokracije EU mišljenje smije li donijeti takav zakon. Namjerno ili iz neznanja, predložena je formulacija da nitko osim RH ne može imati više od 49 posto udjela u Ini, iako su je stručna javnost i HSLS više puta upozorili da je takva odredba diskriminirajuća i neprihvatljiva u smislu europskih pravnih stečevina. Vlada je trebala predložiti, a Sabor donijeti zakon prema kojemu nitko privremeno, najviše godinu dana od donošenja, u Ini ne bi mogao steći udio veći od 49 posto. To bi omogućilo da se u tijeku kaznenog postupka protiv bivšeg premijera utvrdi je li MOL na koruptivan način stekao upravljačka prava na temelju kojih upravlja Inom kao faraon.

Što je prema vašem mišljenju razlog da Vlada nije predložila taj zakon?

Teško je to reći, no u javnosti su se pojavile informacije da je glavni protivnik zakona bio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Jandroković. To mi se čini realnim jer su i u travnju i u listopadu ove godine, prema informacijama kojima raspolažem, izostale diplomatske aktivnosti kojima bi se objasnili razlozi za donošenje toga zakona i njegova privremenost. Ne mogu vjerovati da bi EU, koji je posebno inzistirao na Poglavlju 23 i borbi protiv korupcije, da je predloženi zakon profesionalno prezentiran, bio protiv njegova donošenja. Očito su partikularni interesi unutar MVP-a prevladali nad zaštitom nacionalnih interesa. Ne zaboravimo da je najveći pojedinačni dioničar u MOL-u, koji Inu postupno pretvara u svoju podružnicu, mađarska država. Ona će u mogućim kriznim situacijama, ali i u redovitom poslovanju, maksimalno štititi svoje interese. Izjave MOL-ovih predstavnika da mađarska vlada nema posebna upravljačka prava u MOL-u puste su tlapnje. Hrvatska je morala donijeti zakon, a u slučaju prigovora EK obraniti ga u Strasbourgu, što je redovita procedura, a ne odustati od njegova donošenja na sugestiju nižerangiranih europskih birokrata. Pri donošenju famoznog Šeksova zakona EU je negodovao te pozvao Vladu da ga ne donese, ali ona ga je uputila u proceduru, a Sabor na kraju donio.

Ina je objavila da je u prvih devet mjeseci ove godine poslovala s dobiti većom od dvije milijarde kuna, ističući da je to u najvećoj mjeri rezultat MOL-ova upravljanja kompanijom. Posluje li Ina tako dobro zato što njome upravlja MOL?

To nema veze s istinom. MOL od kraja 2003. drži mjesto glavnog financijskog direktora Ine te člana uprave nadležnog za nabavu. Potkraj 2008., dakle u tijeku pregovora o Dodatku dioničkom ugovoru i Ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je država od MOL-a trebala preuzeti neprofitabilni dio plinskog biznisa, Ina je ostvarila najveći gubitak u povijesti, milijardu i pol kuna. Javnosti nije predstavljeno detaljno izvješće o razlozima tako velikog gubitka. Posljedica gubitka bilo je Inino neplaćanje poreza i trošarina od preko dvije milijarde kuna. Tijekom 2010. i 2011. dug je saniran, u 2010. ostvarena je dobit od 955 milijuna kuna, a za prvih devet mjeseci ove godine više od dvije milijarde. Nameće se zaključak da je znatno poboljšanje rezultata Ine rezultat toga što MOL vodi poslovanje. Predstavnici MOL-a u javnim istupima iznose taj stav. Međutim, poboljšanje rezultata posljedica je povećanja Inine proizvodnje nafte i plina u Siriji i sjevernom Jadranu. Ti su projekti započeti još potkraj 1990-ih i s njihovom realizacijom MOL nema nikakve veze. Dakle, Ina ostvaruje iznimno veliku zaradu na području takozvanog upstreama. U tzv. downstreamu, odnosno rafinerijskoj preradi i veleprodaji, ponajprije zbog nedovršavanja modernizacije rafinerija u Rijeci i Sisku i gubitka tržišta naftnih derivata u Hrvatskoj i okruženju, otkad MOL vodi posao, gubici rafinerija su oko 2,4 milijarde kuna. To je prava slika Inina segmenta kojim već gotovo tri godine rukovodi MOL.

Kako biste zaštitili najsiromašnije građane?

HSLS je u svom programu predvidio da se takozvanim ranjivim potrošačima iz posebnog fonda omogući plaćanje troškova električne energije u potrošnji od 1000 kWh godišnje. Predlažemo da se Ini povećaju koncesijske naknade koje plaća u proizvodnji nafte i plina te da se ta sredstva, oko 500 milijuna kuna, iskoriste za podmirenje minimalnih troškova električne energije i plina najugroženijim kategorijama stanovništva. To je realno i moguće.