Oko 140 tisuća umirovljenika koji su se odlučili za sporiju isplatu duga, trebali bi najkasnije do Božića dobiti 800 milijuna kuna na svoj račun, čime će država ispuniti najveći dio obaveze prema tzv. starim umirovljenicima. Nakon što isplati zadnju ratu duga u prosincu 2012., na iduću će se godinu prenijeti manji dio duga, oko 118 milijuna kuna evidentiranih obaveza.
Stabilizacija na sudu
Time će završiti 20 godina stara i 11 milijardi kuna teška priča o umirovljeničkom dugu. Sve je počelo 1993. poznatim stabilizacijskim programom Valentićeve vlade. Da bi zauzdala hiperinflaciju, tadašnja se vlast odlučila na zamrzavanje plaća i mirovina. Zamrznute su mirovine, međutim, dospjele na sud, a Ustavni je sud 2008. zaključio da je Vlada prekršila umirovljenička prava te je naredio da im država nadoknadi razliku. Sedam godina nakon te presude predsjednik Vlade Ivo Sanader predložio je zakon kojim se 2005. država obvezala da će dug vraćati 10 godina. Ispostavilo se da pravo na povrat nepunih 11,5 milijardi kuna duga ima 440 tisuća umirovljenika koji su otišli u mirovinu prije 1993. Tko se odmah odrekao polovice potraživanja dug mu je isplaćen u roku od dvije godine, ostalima je zaostatak vraćan osam godina, uz prve dvije godine počeka, i tako sve do 2012., kada će većini biti isplaćena zadnja rata.
Danas se sastaje upravni odbor Umirovljeničkog fonda, a datum isplate trebalo bi se znati do kraja ovog tjedna. Osim roka za isplatu, upravni će odbor morati donijeti odluku i o financijskoj konstrukciji. Bivša premijerka Jadranka Kosor isplatila je dvije rate duga (1,6 milijardi kuna) uz pomoć kredita, koji su nedavno stigli na naplatu Slavku Liniću, pa ih je država preuzela u javni dug. Bivša je vlada novac za isplatu rata duga namjeravala prikupiti prodajom državnog udjela u Croatiji osiguranju i Janafu, ali ta transakcija nije provedena, a sadašnja se radije odlučila za preuzimanje kredita.
Švicarska formula
Iz stranke hrvatskih umirovljenika doznajemo da su u završnici pregovori i o zamjeni dosadašnje takozvane švicarske formule s povoljnijom fleksibilnom formulom pri usklađivanju mirovina, što bi bila povoljna vijest i za ostale umirovljenike. Promjene se očekuju i kod odredbe o punom stažu, što bi išlo na ruku osobama koje su rano počele raditi.
05.12.2012. u 09:48h Oštrica je napisao/la: Nije li u takvoj stvarnosti dug umirovljeniuka prema državi, a ne obrnuto? ------------------------------------------------ i to kaže netko ko dobiva plaću iz proračuna i broji zjake po internetu cijeli dan?