Uoči izbora i Makedonci i Albanci tvrde: Nas ima više!

Još je jedan veliki izazov pred Makedonijom. U sljedeću nedjelju Makedonci će ponovno na izbore, ovaj put na lokalne koji dolaze nakon duge političke krize poslije parlamentarnih izbora. A ta je kriza zemlju umalo odvela u građanski rat i etničke sukobe poput onih 2001. godine.

Atmosfera u Makedoniji već sada je užarena i vodi se borba svaki glas. Iako su ovi izbori lokalni, oni će odrediti smjer kojim će Makedonija nastaviti – prema euroatlantskoj integraciji ili prema balkanskom ponoru.

Tijekom 26 godina nezavisnosti građani ove zemlje stalno su suočeni s time da odlučuju o nečemu sudbinskom, za državu i za njih osobno. Ovaj put za obje strane političkog spektra u pitanju je povijesna borba između dobra i zla, između demokracije i autoritarizma, između građanskog ili etničkog karaktera Makedonije. I naposljetku, i između Zapada i Istoka, iako su gotovo svi za Zapad. Svakako, ovi su izbori test za kratkoročno vladanje makedonsko-albanske koalicije SDSM-DUI, ali imaju sudbinsko političko značenje i za lidera VMRO DPMNE-a Nikolu Gruevskog.

Lideri vladajuće koalicije Zoran Zaev i Ali Ahmeti možda i imaju prostora za manevar, ali za Nikolu Gruevskog, nakon gubitka centralne vlade, ovi izbori donose hamletovsko pitanje “biti ili ne biti”. Jer ako izgubi, “gotov je”, kako bi rekli Makedonci (šareni) “antigruevistički” revolucionari. Gruevski će se u tom slučaju morati suočiti ne samo s teškim optužbama specijalnog javnog tužitelja već iznad svega i otporom unutar VMRO-DPMNE-a koji sve učestalije traži njegov odlazak. Svjestan situacije, Gruevski je najavio da će u slučaju pobjede zatražiti i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Međutim, i Zoran Zaev mogao bi učiniti isto ako mu izborni rezultati budu išli u korist, kako bi učvrstio vlast koja trenutačno ima krhku većinu u parlamentu.

Takav status lokalnih izbora diktira i teme koje se provlače kroz kampanju. Očekivano, one su više nacionalnog i “ideološkog” karaktera nego što je to uobičajeno za izbore na ovoj razini. U tome prednjači, naravno, VMRO-DPMNE koji inzistira na “izdajničkoj” dimenziji određenih poteza nove vlasti, kao što su pregovori s Grčkom oko imena, bolji odnosi s Bugarskom i priznavanje službenog statusa albanskog jezika. Stranka koristi taktiku i retoriku kakvu u gotovo svim europskim zemljama koriste stranke krajnje desnice koje u svom programu imaju predznake rasizma i islamofobije. Gotovo na svim predizbornim skupovima upozoravaju i na navodni plan o prihvatu većeg broja izbjeglica s Bliskog istoka u Makedoniji, što vlada odlučno demantira.

Značajnija pobjeda trenutačno vladajućeg SDSM-a Zorana Zaeva omogućila bi im postizanje izrazitije kontrole nad državnim aparatom. Naime, trenutačni veliki broj gradonačelnika i načelnika iz redova VMRO-DPMNE-a predstavlja ozbiljnu institucijsku prepreku provođenju niza politika. Prema trenutačnim anketama, SDSM je u blagoj prednosti nad desnim konkurentima.

Početkom predizborne kampanje posjetili smo nekoliko važnijih gradova – Skoplje, Kičevo, Tetovo, Gostivar i Strugu – čiji bi rezultati lokalnih izbora mogli biti presudni i za VMRO-DPMNE i za aktualnog premijera Zaeva. Glavni grad Makedonije, Skoplje, u vrijeme bivše Jugoslavije bio je grad u kojem je živio najveći broj Albanaca. Danas je slika potpuno drugačija jer nakon 2001. i etničkih sukoba između Makedonaca i Albanaca, te velike nezaposlenosti i siromaštva, veliki broj Albanaca napustio je taj grad i potražilo utočište u europskim zemljama.

Gruveski izbjegao Albance

S obzirom na to da se već nekoliko godina nije radio popis stanovništva, nije poznato koliki je taj omjer danas. Unatoč svim političkim nedaćama i netrpeljivosti između Albanaca i Makedonaca, Skoplje je uspjelo ostati multietnički grad, iako postoji nevidljiva crta razdvajanja grada. Na jednoj obali Vardara središnji gradski trg s najvećim kipom na Balkanu, pa i Europi, Aleksandra Makedonskoga, a na drugoj, većinski albanskoj strani rijeke, trg kojim dominira Skenderbeg. Iako je njegovu izgradnju financirala makedonska vlada, pri postavljanju kamena temeljca, na stotu godišnjicu albanske neovisnosti, nije bilo državnih obilježja Makedonije pa ni članova vlade Makedonaca, što Albanci nisu nikada mogli oprostiti tadašnjem premijeru Gruevskom. To je i jedan od razloga što albanske stranke nisu ušle u koaliciju i formirale vladu s njim. U jednom gradu, na dvije strane rijeke Vardar, postoje dvije paralelne stvarnosti vidljive na svakom koraku. Jedna od njih je spomenik Hasanu Prištini koji se nalazi uz jedno od najprometnijih raskrižja u Skoplju. Ime političara za kojeg Albanci tvrde da je oslobađao Skoplje od Turaka, a makedonska desnica kako je bio pronositelj ideje velike Albanije, nosi i jedna od četiriju osnovnih škola na lijevoj, većinski albanskoj strani Vardara. Škole su preimenovane usprkos protivljenju Ministarstva obrazovanja. S albanske strane poručuju da se u njima učenici Makedonci mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Sve je čisto, kažu. Imena škola volja su albanske većine u općini Čair, a dvojezičnost bi trebala postojati na području cijeloga Skoplja. Grad je, naglašavaju, tijekom povijesti bio središte albanizma. Oslobodili su ga albanski ustanici, a Albanci su autohtono stanovništvo.Sve je više vidljiva podjela Skoplja. Makedonci ne prelaze na „albansku“ stranu i ne ulaze u njihove kafiće, restorane, trgovine , pa i obratno. Miješanih brakova sve je manje. Kako popis stanovništva nije proveden, i jedni i drugi tvrde da su većina. Mile (45) kaže kako Albanci nemaju tu što tražiti i da su manjina te da moraju tako i živjeti.

– Makedonija nikada neće biti dio Albanije. Mi smo ponosan narod i to nećemo dopustiti pod cijenu rata i krvi. Makedonija je multietnička zemlja i dobrodošao je svatko tko će poštivati njezin suverenitet i integritet – kazao je Mile ističući kako nema ništa protiv Albanaca, već da oni imaju problem sami sa sobom. S druge strane, 38-godišnji trgovac Samet tvrdi kako su Albanci većina u Makedoniji i zbog toga makedonska vlada ne želi provesti popis stanovništva.

– Iako smo većina, mi smo građani drugog reda i nemamo prava ni na jezik ni na zastavu pa ni na himnu. Da ne govorim kako nas diskreditiraju u državnim službama – kazao je Samet napominjući kako ne vidi perspektivu niti u novoj vladi jer, kako kaže, svi su isti.

– Za Albance nisu problem samo Makedonci, već i sami Albanci, jer je većina albanskih političara koji su nas do sada predstavljali korumpirana.Koliko je danas ugrožena pozicija Nikole Gruevskog, toliko je ugrožena i ona čelnika DUI-a Alija Ahmetija koji je na posljednjim parlamentarnim izborima izgubio više od 65 tisuća glasova. DUI je ozbiljno ugrožen od ambicioznih novih stranaka Besa i Alijansa za Albance koji na ove izbore idu s poznatim političkim osobama kao kandidatima za gradonačelnike u gradovima koji se smatraju ključnim za Albance. U Gostivaru, ispred Alijanse za Albance, kandidat je makedonski ministar zdravlja Arben Taravari koji je, prema svim anketama, najpopularniji političar i kod Albanaca i kod Makedonaca s obzirom na to da je u kratkom roku kao ministar zdravlja uspio napraviti ono što njegovi prethodnici nisu napravili posljednjih 20 godina.

– Mi moramo pobijediti u Gostivaru jer današnja garnitura na vlasti je inkriminirana. Dugi su niz godina bili u vlasti s Gruevskim. Narod je umoran od korupcije i kriminala – kazao nam je Taravari.

– Kao ministar zdravlja napravio sam veliku reformu, i to u kratkom roku, i očistio ministarstvo od korupcije i kriminala. Vratio sam nadu u sustav. Ljudi ne gledaju jesam li Albanac ili Makedonac. Veliku nadu u pobjedu daje mi i anketa koja pokazuje kako sam najpopularniji političar u Makedoniji. Čak sam ispred premijera Zaeva – kazao je Taravari ističući kako se nešto hitno mora napraviti jer grad napuštaju mladi.

Prljava kampanja

– Mladi odlaze jer nemaju nikakve perspektive za život. Samo u posljednjih mjesec dana otišlo je oko 800 ljudi. Pogledajte, u Gostivaru ima 15 kockarnica. To je nešto strašno. I to blizu škola, vrtića, fakulteta… Prema makedonskom zakonu, kasino mora biti udaljen najmanje jedan kilometar zračne linije od takvih ustanova, a vlast za to ne mari. Moramo vratiti nadu u život u ovom gradu – navodi Taravari.

Zbog prljave predizborne kampanje ishod ovih lokalnih izbora je neizvjestan. 
Ali ono što je sigurno je da će netko nakon njih biti politički mrtvac. Nikola Gruevski ili Zoran Zaev. Ili možda Ali Ahmeti.