Poziv na recikliranje

Upozorenje bivšeg ministra: Godišnje nastaje 2 milijuna tona građevinskog otpada

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Slaven Dobrović
Foto: Anto Magzan/Pixsell
Dobrović: Na sustave odvodnje priključit će se 65.000 ljudi, a ti su projekti i posao za tvrtke
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Slaven Dobrović
Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL
Slaven Dobrović
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
Slaven Dobrović
25.09.2017.
u 15:18
"Jednim udarcem (uspostavom cjelovitog sustava upravljanjem mineralnim sirovinama) riješila bi se dva problema – odgovorno i za državu efikasno upravljane resursima i održivo gospodarenja građevinskim otpadom", piše na blogu Slaven Dobrović.
Pogledaj originalni članak

Bivši ministar zaštite okoliša i aktualni saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović na svom blogu naslovljenom "'Rudarska mafija' ili tipični nemar 'nadležnih institucija'? U Hrvatskoj godišnje nastaje 2 milijuna tona građevinskog otpada" piše o Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama Državnog zavoda za reviziju koje je usvojeno u Saboru prošlog tjedna. 

"U Hrvatskoj godišnje sasvim sigurno nastaje preko 2 milijuna tona građevinskog otpada. Danas se tek manji njegov dio reciklira, a s obzirom da se radi o specifičnom otpadu vrlo visoke reciklabilnosti, ispravnim pristupom ne bi trebao biti problem postići niti traženih 70% u ne tako dugo vrijeme", piše na blogu Dobrović i dodaje da je većina tog otpada "mineralnog porijekla kao što je beton, cigla, pločice, šuta, nadalje ima polimera, izolacije, armature, raznih instalacija i ponešto problematičnog otpada". 

"Sve od reda reciklabilno, pravi neiskorišteni potencijal za podizanje stupnja održivosti", piše Dobrović i dodaje kako bi iskorištavanje tog otpada značilo i manju potrebu za mineralnim sirovinama.  "Jednim udarcem (uspostavom cjelovitog sustava upravljanjem mineralnim sirovinama) riješila bi se dva problema – odgovorno i za državu efikasno upravljane resursima i održivo gospodarenja građevinskim otpadom. Prava prilika za primjenu moderne, integrirane politike u složenim problemima današnjeg društva", zaključuje Dobrović na svom blogu. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

SC
schwertransport
16:16 25.09.2017.

Da ga je duplo toliko nemogu jos zatrpat rupe Dobrovic bubne pa se sam sebi divi

CR
crocro
07:13 26.09.2017.

Treba se početi baviti pitanjem da li se sav otpad koji može proizvesti čovjek svojim djelovanjem, da li se može zbrinuti i tko će taj otpad prihvatiti na zbrinjavanje. Zabrinjavajuća je činjenica da ne možete zbrinuti sav otpad. Molim vas da mi netko odgovori gdje se primaju otpadni komadi ili višak siporeksa kao građevinskog materijala. Mogao bi nabrojati još neke materijale koje nitko ne želi prihvatiti. Sabirališta otpada imaju točno definirane vrste otpada koje se mogu primiti i koje sami možete dovesti na otpad uz prethodnu najavu i prijavu i nakon dobijanja dozvole. A kuda će ljudi za otpadom koji se ne prihvaća i koji nije opisan kao prihvatni otpad? I što ljudi rade s takvim otpadom kojega ne mogu zbrinuti? Takav otpad ljudi u vrećama ostavljaju pokraj prometnica svih kategorija kada ih nitko ne vidi i pod okriljem noći. Takav otpad netko u prolazu kipa na rubove šuma (kao što su i meni iskipali komade stiropora i staklene vune) i zagadili okoliš. Takav otpad se može pronaći bilo gdje. Na kraju otpad koji se iskipan pokraj ceste ipak neke službe odvezu ali je pitanje gdje ga odvezu? Ako ga odvezu na deponij otpada, onda nismo ništa učinili. Jer ako se takav otpad naknadno pokupi i odveze na deponij, zašto se onda ne omogući građanima da sami taj otpad mogu legalno odvesti na deponij uz prijavu komunalnim službama, pa ga ne bi bacali pokraj ceste i ilegalno ostavljali u prirodi. To je pitanje nerješeno i država mora naložiti komunalnim poduzećima prihvat otpada.