Urod rekordan, no hoće li se i pobrati?

Teško da je ijedna godina u posljednjem desetljeću išla na ruku voćarima kao ova. Rekordnim urodima od više od 100.000 tona hvale se proizvođači jabuka, od kojih oni najbolji imaju i 50-60 tona po hektaru, a uz nepreciznu domaću statistiku i činjenicu da u nas zapravo nitko mjerodavan nema egzaktne brojke koliko se čega pobere, čak i s onih masno poticanih nasada, voćarima se može samo vjerovati na riječ kad kažu kako je godina vrhunska i za kruške, šljive (osim na nekim mikrolokacijama), smokve, bobičasto voće..., čime se nastavlja pozitivan niz započet ove godine jagodama, dinjama, lubenicama, trešnjama...

Ali i onaj negativni – u nedostatku berača gomila je voća ove godine ostala nepobrana, bacalo se, zaoravalo, dijelilo u protest trgovcima na parkiralištima, a i jabuke se na samom početku berbe u nekim voćnjacima prodaju za samo kunu onima koji su voljni zasukati rukave i sami ih nabrati.

Računica je 1. klasa

– Urod je izuzetno dobar. No ako nemate minimalno 80% prve klase, teško da se niskom kvalitetom i prinosima mogu nadoknaditi troškovi proizvodnje – kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota, objašnjavajući kako su vremenske prilike ove godine išle na ruku voćarima. Kiša, sunce, sve se potrefilo u pravo vrijeme, osim kod kultura koje su rano cvale pa ih je uhvatio mraz, poput breskvi i marelica, a lošije su rodile i mandarine.

Uz dobre agrotehničke mjere, novije sorte koje su sve više tražene, visoku kvalitetu, Markotinim Vrtovima voća ovih dana nije teško izvesti galu, jonaprins, zlatni delišes... ni u Maleziju, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate, Veliku Britaniju. Unazad nekoliko godina njihov granny smith u londonskom se Harrodsu prodavao za 10 funti za kilogram. Uz otkupnu cijenu od 3,50 kuna za jabuke svaki bi voćar ovih dana trljao ruke, no u teškoj situaciji u kojoj se danas nalazi većina voćara, nedostatku hladnjača za skladištenje, potpora stručnih službi te glavne boljke – neorganiziranosti i neudruživanja u proizvođačke organizacije – mnogi sami sebi kopaju jamu i jabuke prodaju po 1,50 kuna. Do prije dva tjedna uvozne su se jabuke na policama trgovaca prodavale tako i za 10-15 kuna, a kad su prispjele domaće, cijena im se odmah urušila na 6,99 i počela su akcijanja i za 3,99 kuna, zbog čega je Hrvatska voćarska zajednica ovih dana prijavila Plodine za nepoštenu trgovačku praksu AZTN-u.

– Nigdje u EU ne koriste domaću proizvodnju za pripetavanje tko će ponuditi manje. Samo kod nas svi reklamiraju hrvatsko, domaće, a onda te ubiju cijenom – kaže Markota, ističući kako u razvijenim članicama EU postoji kodeks ponašanja trgovaca na temelju procijenjenog uroda i dogovora s proizvođačkim organizacijama, a ne pojedincima, koliko što košta i ispod koje cijene se ne smije ići. Austrijanci, Nijemci, Englezi... u sezoni domaćeg uvoznog ne žele ni kilograma na policama. Čitavi odjeli su ograđeni zastavama, panelima koji ističu domaće, a u nas je, unatoč kampanjama domoljublja, teško i na deklaraciji pročitati odakle je.

Izvađeno 10% jabuka

– Zbog svega toga odlučili smo zaštititi domaću proizvodnju i brendirati “hrvatsku jabuku”, kao što se to već radi u nas i s mlijekom i mesom – kaže Markota, koji se nada senzibilitetu trgovaca za veću afirmaciju domaćeg na policama i boljoj organiziranosti samih voćara radi jačanja pregovaračke moći.

– Voćarstvo ima ogroman potencijal i jedna je od najprofitabilnijih grana. No umjesto da smo ove godine posadili 20% više voćaka nego lani, 10% smo ih izvadili – kaže potpredsjednik HVZ-a Stjepan Zorić. Uz enorman uvoz od oko 180 milijuna kuna, u Hrvatskoj je proizvodnja voća u 2016. iznosila 143.000 tona, a prije šest godina 261.000 tona.

Europa bi, prema procjenama, u ovoj godini trebala imati urod od 12,6 milijuna tona jabuka, od čega 4,5 milijuna jabuka iz Poljske, koje posljednjih godina tradicionalno zatrpavaju naše tržište. A dok i uz urod jabuka od 100.000 tona godišnje uvezemo jabuka i krušaka za oko 100 milijuna kuna, već sad je sigurno da nećemo imati kamo ni s mandarinama kojih je počela berba i imat ćemo oko 6000 tona viška.