Ovih je dana USKOK od splitske gradske uprave zatražio na uvid cjelokupnu dokumentaciju u vezi s programom "Moj zlatni Split".
Potvrđeno nam je to neslužbeno iz USKOK-a, a dodatno smo došli u posjed dokumenta odaslanog od istražitelja u splitsku Banovinu iz kojeg to nedvosmisleno proizlazi.
Riječ je o aferi koju je u veljači prošle godine otkrio Večernji list, a u nju su involvirani bivši splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara (HDZ), OTP banka te moćni splitski poduzetnik Tomislav Mamić Tommy koji je na lokalnim izborima u svibnju prošle godine s nezavisne liste ušao u Gradsko vijeće.
Tommy, koji ovih dana navodno prodaje poslovno carstvo, svoje mjesto u vijeću prepustio je Anti Vukoviću, a s iste liste u splitski parlament ušla je još Branka Ramljak, profesorica na Ekonomskom fakultetu.
Dodajmo i to da su Vuković i Ramljak dio koalicije koja pruža potporu aktualnom gradonačelniku Ivici Puljku.
Na meti USKOK-ovih istražitelja više je detalja u ovoj kompleksnoj priči pa krenimo redom.
Riječ je o mjeri socijalne politike koju je pokrenuo grad Split u vrijeme gradonačelnika Andre Krstulovića Opare 2019. godine. Tada je splitska vlast odlučila da umirovljenici koji su korisnici socijalnog programa više od grada neće dobivati novac na račun kojim mogu slobodno raspolagati već će te iznose dobivati na posebnoj kartici koju mogu koristiti samo u trgovačkom lancu Tommy za kupnju prehrambenih i drugih artikala.
Na adrese splitskih umirovljenika koji su doznali za program i na njega se prijavili uskoro su počele stizati bankovne kartice s PIN brojem, na koje se mjesečno uplaćuju gradske potpore: 300 kuna za osobe s prihodima do 900 kuna, 250 kuna za one do 1200, 200 kuna za one do 1500 i 100 kuna za umirovljenike koji primaju manje od dvije tisuće kuna.
Zvuči kao legitimna i fina mjera socijalna mjera. No, zagrebe li se ispod površine dolazi se do najmanje tri problema.
Prvi je problem taj što Grad nije proveo proces javne nabave među bankama već je za projekt angažirao OTP banku koja je inače matična banka splitske uprave.
Drugi problem jest taj što su se sredstva sa spomenute kartice mogla trošiti samo i isključivo u jednom trgovačkom lancu, odnosno trgovini Tommy, iz čega nepobitno proizlazi činjenica da je grad Split unatoč zakonitostima tržišne utakmice odlučio pogodovati samo jednom privatnom subjektu.
Treći i najveći problem krije se u tome da je grad Split uopće došao na ideju da mjeru socijalne politike provodi na način da njegovim proračunskim novcem barata matična banka.
Logika je sljedeća: OTP banka po ovlaštenju grada izdavala je kartice i na njih raspoređivala novac s računa grada Splita, umirovljenici bi vrijednost s kartice trošili u trgovačkom lancu Tommy, a na kraju mjeseca Tommy bi OTP banci dostavio izračun o potrošenim sredstvima nakon čega bi ga u gotovini isplatila OTP banka.
Uvidom u dokumente koje Večernji list posjeduje došli smo do spoznaje da je u veljači prošle godine program "Moj zlatni Split" imao 3449 korisnika, od kojih 104 prima potporu od 300 kuna, 337 korisnika prima 250 kuna, njih 664 prima 200 kuna te 2344 umirovljenika prima 100 kuna. Danas korisnika ima vjerojatno još više.
Dakle, od početka programa 2019. godine do veljače 2021. godine, kada smo otkrili ovu priču, grad Split je uz posredstvo OTP banke lancu Tommy omogućio promet od oko sedam milijuna kuna.
Cijelim ovim projektom rukovodili su Oparini najbliži ljudi, njegova tadašnja zamjenica Jelena Hrgović te Magda Vrvilo, pročelnica za socijalnu skrb, a za pregovore s OTP bankom bio je zadužen tadašnji pročelnik za financije Dragan Brtan.
U srijedu smo kontaktirali bivšeg splitskog gradonačelnika koji je, podsjetimo, po isteku mandata aktivirao saborski mandat.
"Ne znam ništa o tome. Obratite se ljudima koji su radili na tome", bio je kratak Opara.
Poslali smo upit i aktualnom gradonačelniku Ivici Puljku.
"Grad Split uvijek surađuje s USKOK-om na svim službenim radnjama koje provode, a sve daljnje informacije su u njihovoj nadležnosti te ih nismo ovlašteni komentirati", rekla nam je Puljkova služba za odnose s javnošću iz Banovine.
Nije manje važno podsjetiti da smo prošle godine poslali upit Gradu u povodu cijele situacije, a odgovorili su kako slijedi:
"Između Grada Splita i naše matične poslovne banke u prosincu 2018. godine potpisan je Memorandum o razumijevanju. OTP banka je bila u okviru redovnog poslovanja zadužena za implementaciju kartice i mogućnost da se sredstva namjenski troše u trgovačkom lancu. Banka je zbog tehničke izvedbe bila zadužena osigurati trgovački lanac za kojeg garantira korištenje kartice na cijelom području koje obuhvaća grad Split sa okolnim mjestima koja mu pripadaju. Za sada je to trgovački lanac Tommy", poručili su za Večernji list čelni ljudi Grada Splita.
Tadašnju smo splitsku upravu upitali zbog čega je uopće promijenjena dosadašnja praksa kojom je grad vrlo jednostavno umirovljenicima uplaćivao potporu na IBAN račun, a kojom su mogli slobodno raspolagati, ali konkretan odgovor nismo dobili.
Nedugo nakon objave našeg teksta u veljači prošle godine grad Split poslao nam je demanti u kojem su informacije koje smo objavili proglašene malicioznima i netočnima.
Samo dva mjeseca kasnije, u travnju prošle godine, gradska uprava objavila je da je proširila mrežu trgovačkih lanaca u kojima umirovljenici mogu koristiti karticu "Moj zlatni Split" na lance Spar, Ribola i Studenac.
Iz svega, dakle, proizlazi da je grad Split trebao provesti postupak javne nabave za bankarske usluge, osim ako baš ova kartica i baš ta usluga nisu bile navedene kao usluge za koje je ranije proveden postupak javne nabave, a to ovdje nije slučaj.
Grad Split je, prema sumnjama istražitelja, iskoristio svoj položaj kako bi privatnom subjektu, a to su ovdje banka i lanac trgovina, stvarao prihod.
Memorandumom o razumijevanju, sumnjaju istražitelji, pokušala se zaobići primjena domaćih propisa jer je sasvim očito da je između grada Splita, banke i Tommyja nastao ugovorni odnos koji čak nije ni bio jednokratan nego se odvijao iz mjeseca u mjesec.
U cijeloj priči postavlja se još jedno važno pitanje oko GDPR-a. Naime, ni od grada, a ni od OTP banke nismo dobili odgovor na temelju kojeg dokumenta su međusobno razmijenili podatke o umirovljenicima jer bi za takvo što bilo nužno potpisati ugovor o prijenosu osobnih podataka. Kako nema pisanog ugovora, ostaje nejasno što se poduzima u slučaju da banka iskoristi te osobne podatke za svrhu koja nije vezana za socijalnu mjeru.
I opet netko podmeće vjerodostojnoj i transparentnoj stranci.