Uskokov pouzdanik u slučaju Maestro počinio samoubojstvo

Joško Kuzmanić, javnosti poznat kao pouzanik USKOK-a iz antikorupcijske akcije Maestro usmjerene na razbijanje koruptivne mreže u Hrvatskom fondu za privatizaciju, u ponedjeljak prijepodne pronađen je mrtav u stanu u kojem je živio u Marijanijevoj ulici u Puli.

Policija je, ne navodeći o kome se radi, potvrdila da je u stanu pronađeno beživotno tijelo 60 godišnjaka iz Pule koji je počinio samoubojstvo te da nikakvi tragovi ne upućuju na zaključak da bi se radilo o kaznenom djelu. Po nalogu Županijskog držanog odvjetništva na patologiji pulske opće bolnice bit će obavljena obdukcija tijela kako bi se utvrdio uzrok i vrijeme smrti, a neslužbeno se doznaje kako se Kuzmanić ubio hicem iz vatrenog oružja, najvjerojatnije pištolja, još u subotu te da je ostavio oproštajno pismo. Policija zasad te informacije ne želi komentirati.

Kuzmanić je, uz Rusa Mihaila Mošnogorskija , koji se u Istri u to vrijeme bavio nekretninama, postao suradnikom USKOK-a 2007. godine nakon što su njima dvojici kao predstavnicima ruskih investitora u Hrvatskoj dužnosnici Fonda poslovnu suradnju vezanu za kupoprodaju nekretnina Fonda uvjetovali davanjem mita. Uskoku su ispričali detalje vezane uz poslove, između ostalog da su trojici potpredsjednika Fonda i njihovim suradnicima trebali platiti ukupno tri milijuna eura za namještanje unosnih poslova s nekretninama, a potom su postali pouzdanicima. Kuzmanić je na sastanke s vodećim ljudima Fonda dolazio ozvučen i opremljen kamerom pa je snimio obiman materijal, između ostalog i tadašnjeg potpredsjednika Fonda Josipa Matanovića koji za usluge i rješavanje problema traži milijunske provizije od Rusa. Snimljena je tada i Matanovićeva izjava da mu je 50 tisuća eura koje je netom bio primio od Kuzmanića "za kavicu". Kasnije su se pojavili kao svjedoci na suđenju u tzv. Velikom Maestru.

Od svih optuženih u toj aferi jedini je Matanović pravomoćno osuđen na 11 godina zatvora dok suđenja i presude drugim optuženicima nisu okončana pravomoćnim presudama. Kuzmanić je , pak, lani u lipnju na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu uvjetno osuđen zbog lažnog svjedočenja o tome da mu je Josip Matanović rekao kako je Robert Peša, bivši potredsjednik HFP-a, pristao primiti 200 tisuća eura mita u slučaju ciglane Nin. Za davanje lažnog iskaza tužio ga je Peša, koji je inače pravomoćno oslobođen optužbi u slučaju Maestro, a u pritvoru je proveo 20 mjeseci. U studenom 2010., godinu dana prije nego što je dočekao oslobađajuću presudu, Peša je svjedočio kako je Kuzmanić svjesno lagao o sastanku iz 2007.govoreći da je on kimanjem glave potvrdio da treba dobiti 200.000 eura. Na tom sastanku na kojem je, govorio je Peša, proveo 27 minuta, nije bilo razgovora o novcu niti obećanja o daru dok je on bio prisutan. Peša je svjedočio da bi se proces protiv njega drukčije odvijao i da on ne bi proveo toliko u pritvoru da nije bilo Kuzmanićeva lažnog svjedočenja. Kuzmanić je i nakon toga tvrdio da je s Matanovićem imao više sastanaka i desetke telefonskih poziva. Pritom mu je, tvrdio je, Matanović spominjao Pešu i "nagradu" koju treba dobiti. No, ponovno pregledana i preslušana snimka spornog razgovora pokazala je da se Peša nije ponašao onako kako je to u svom svjedočenju naveo Kuzmanić.

Inače, u listopadu 2010. Kuzmanić je bio i uhićen, te nakratko pritvoren jer se nije odazivao na sudske pozive koji su mu upućivani zbog Pešine tužbe. Osim te tužbe protiv Kuzmanića je bila pokrenuta i istraga zbog utaje pola milijuna kuna poreza. Kuzmanić je više puta govorio d pra je nakon Maestra bio izložen verbalnim prijetnjama, bilo mu je provaljeno i u stan u Puli i jednom prilikom oštećen automobil te je najavljivao da zbog učestalih prijetnji želi otići iz Hrvatske, između ostalog i zato što je razočaran postupanjem Uskoka prema njemu.