Uskoro crna i bijela lista tvrtki: Poslodavce će isključiti iz javne nabave ako se otkrije rad na crno

Nakon crnih listi poreznih neplatiša i tvrtki koje kasne s isplatama plaća Hrvatska bi uskoro mogla dobiti još dvije nove liste naslonjene na tržište rada i radne odnose, takozvanu bijelu i crnu listu. Na bijeloj listi bile bi tvrtke i poslodavci koji uredno posluju i gdje inspektori rada nisu našli neprijavljene radnike, dok bi crnu listu punile tvrtke koje zapošljavaju na crno.

Zlouporaba paušalnih obrta

Nadalje, tvrtka kod koje se otkrije rad na crno bila bi eliminirana iz postupka javne nabave u poslovima s državom, tako da pojavljivanje na stupu srama ne bi bila jedina neugodna situacija za poslodavca. Predviđeno je to prijedlogom Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenog rada koji bi se trebao prihvatiti do kraja ove godine. Resorno ministarstvo rada formiralo je i posebnu radnu grupu koja sa sindikatima i poslodavcima radi na pripremi programa. Njegovo donošenje financirala je Europska unija kroz IPA projekt, budući da je rad na crno prepoznat kao jedan od ozbiljnijih društvenih problema.

Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada, ističe da će Vlada pripremiti i novi zakon o suzbijanju neprijavljenog rada koji će, među ostalim, donijeti definiciju neprijavljenog rada, ekonomski ovisne osobe, samozaposlenih osoba, nesamostalnog rada i novih oblika rada kako bi se otklonile dileme koje prate rad na crno.

U zadnje vrijeme dosta je nervoze oko paušalnih obrta, koji niču kao gljive poslije kiše nakon što je država maksimalno pojednostavila uvjete za njihovo poslovanje i uvela minimalna javna davanja za njihove vlasnike. No pokazalo se da paušalni obrti postaju zamjena za legalno zapošljavanje.

– Paušalni obrti odličan su model za male poduzetnike i bilo bi šteta da se taj način rada počne masovno zloupotrebljavati, kao što se događa u Sloveniji – ističe Opalić.

Rad na crno kontrolira stotinjak inspektora rada i stotinjak poreznih inspektora.

Retroaktivni doprinosi

Uz postojeće novčane kazne, ministarstvo rada želi obvezati poslodavca kod kojega se zatekne radnik na crno da mu retroaktivno uplate doprinose i plaće posljednjih tri do šest mjeseci, odnosno do prestanka osiguranja ako je ono trajalo kraće. Posebna pažnja posvetila bi se djelatnostima s primjenom proširenih kolektivnih ugovora, trenutačno su to građevina i turizam, gdje je ugovorena minimalna plaća viša od zakonskog minimuma.

U tom slučaju, sve bi tvrtke iz tih branši morale isplatiti višu plaću. Ne postoje precizne analize o razmjerima rada na crno u Hrvatskoj, a procjene se kreću od desetak do 16 posto udjela u ukupnoj zaposlenosti. Ako je to točno, to bi značilo da na crno radi najmanje 150 tisuća osoba. Općenito se vjeruje da je neprijavljeni rad najzastupljeniji u građevini, poljoprivredi, uslugama, obrtu. Puno je i prikrivenog zapošljavanja koje istiskuje klasični radni odnos.