Plenković: Vjerujem da ćemo u europodručje ući 1. siječnja 2023.

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je izjavio kako vjeruje da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine. Na 11. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, na kojoj je bio i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, Plenković je podsjetio kako je strateški projekt Vlade ulazak u šengenski prostor, u koji se želi ući tijekom 2022. i za koji su ispunjeni uvjeti, te ulazak u europodručje.

– Razgovarat ćemo o napretku priprema Hrvatske za uvođenje eura kao naše valute. Osim članica i članova Vlade koji su uključeni u pripremu eura, ovdje su i naši socijalni partneri, predstavnici poslodavaca, sindikata, Hanfe, Državnog zavoda za statistiku, važni akteri koji su bitni za kvalitetno odvijanje cijeloga procesa. Strateški prioritet u mandatu nađe druge vlade jest ući u dvije dublje integracije na razini EU, jedna je schengenski prostor, a druga je ulazak u europodručje. Hrvatska je usvojila strategiju za uvođenje eura 2018. godine i otad sustavno i temeljito radimo na njenoj provedbi s kojom smo vrlo precizni u pogledu rokova koje smo sami planirali. Ulazak Hrvatske u europodručje jedna je od obveza koju smo prihvatili pristupanjem u Europsku uniju. Dosadašnje iskustvo država koje su pristupale europodručju, posebno država s ekonomijama koje su slične Hrvatskoj, pokazao je da je on donio prednosti i građanima i gospodarstvu. Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknuti strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a to će imati i dodatni efekt za naš kreditni rejting koji smo vratili na razinu investicijskoga – rekao je na početku sjednice premijer Plenković.

– Imat će utjecaja i na olakšanje hrvatskoga izvoza, a ujedno i na dolazak turista u Hrvatsku. Usporedbom kretanja plaća i cijena u razdoblju od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su se bruto plaće povećale znatno više od razine cijena. To znači da je životni standard u tim državama porastao nakon uvođenja eura, a mi to jako dobro znamo jer je većina naših prijatelja iz zemalja srednjoistočne Europe redovit gost na hrvatskom Jadranu – dodao je.

Reforme se provode, ističe premijer, u četiri područja.

– Mi smo ovom procesu pristupili vrlo strukturirano, pažljivo, smatramo da ćemo sve obaveze koje smo preuzeli ulazom u tečajni mehanizam ispuniti na vrijeme, rok nam je kraj ožujka 2022. godine. Na vladi redovito razgovaramo o provedbi reformskih mjera u četiri područja: sprečavanje pranja novca, poslovno okruženje, upravljanje u javnom sektoru i pravosuđu. Vjerujemo da će svi resori koji su u to uključeni ispuniti ono što smo dogovorili. Vjerujem da ćemo biti spremni za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine. Naš je cilj da taj boravak u europskom tečajnom mehanizmu bude dvije i pol godine, od 10. srpnja 2020. do 1. siječnja 2023. – kaže Plenković.

– Očekujem da nam Europska komisija i dalje daje snažnu potporu, a mi ćemo i dalje obavljati svoj dio posla, voditi računa o tome da 60 posto hrvatskog izvoza ide u eurozonu, da turisti koji dolaze iz europodručja čine više od 60 posto hrvatskih gostiju, da je dvije trećine štednje u Hrvatskoj u eurima, da su i štednja i krediti vezani na euro u mjeri koja pokazuje da je Hrvatska već danas visoko eurizirana zemlja – kaže Plenković.

– Bit ćemo potpuno spremni za 1. siječanj 2023. – istaknuo je.

Podsjetio je i da je Hrvatskoj u idućem razdoblju, kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost, višegodišnji financijski okvir i sl. Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 25 milijardi eura europskih sredstava. 

- Očekujemo da bi u sljedećim tjednima u Hrvatsku mogla doći avansna sredstva u iznosu od 818 milijuna eura i da, uz rast BDP-a kakav vidimo i u drugom kvartalu i kakav će sigurno nakon ovako uspješne turističke sezone biti i u trećem kvartalu, krenemo sa snažnim gospodarskim oporavkom, s jačanjem otpornosti hrvatske ekonomije i kvalitetom života i dizanja standarda naših sugrađana - istaknuo je. 

Dombrovskis: EK snažno podržava rad i ambicije Hrvatske u pristupanju eurozoni

Izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis rekao je da je hrvatska vlada iskazala snažnu političku volju i postavila ambiciozne ciljeve, a Komisija snažno podržava rad i ambicije nje i drugih hrvatskih institucija u pristupanju eurozoni, za što naposljetku moraju biti ispunjeni svi kriteriji iz Maastrichta.

Gospodarstvo vam se dobro oporavlja i dobit će potporu kroz plan za oporavak i otpornost. Hrvatska je najveća primateljica EU sredstva, 11,6 posto BDP-a je u nepovratnim sredstvima dodijeljeno Hrvatskoj, podsjetio je.

Poručio je da vrijedi ići putem uvođenja eura, jer će ono dovesti i do prosperitetnijeg gospodarstva.

Na pitanje novinara o trenutnim inflatornim pritiscima te hoće li doći do porasta cijena ulaskom Hrvatske u eurozonu, Dombrovskis je rekao da utjecaj uvođenja eura na cijene treba pozorno pratiti i za vrijeme priprema za uvođenje eura te prevenirati da ne dođe do značajnijeg rasta cijena.

Podsjetio je da se kod uvođenja eura jedno vrijeme usporedo prate cijene proizvoda u dvije valute, a kako bi se između ostalog građani naviknuli i na cijene u valuti koja se uvodi. Također, cijene će trebati pratiti i nadležna tijela, a primjerice u Latviji, gdje je Dombrovskis bio predsjednik Vlade, vođena je kampanja fer i pravičnog uvođenja eura. 

- Tada je učinjeno sve što je potrebno da se spriječi da se uvođenje eura iskoristi za podizanje cijena, a u kampanji su čak sudjelovali i trgovački lanci - rekao je. Kazao je i kako nije zamijećen značajniji rast cijena u zemljama koje su zadnje ušle u eurozonu, a riječ je o zemljama Baltika.

Uvođenje eura utjecat će i na kreditni rejting

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je izdvojio i povezanost uvođena eura i kreditnog rejtinga, izdvajajući pritom i agenciju Fitch, koja implicira da bi ulazak u eurozonu mogao utjecati na dizanje rejtinga za dvije stepenice. 

Ministar financija je podsjetio da je koronakriza prošle godine utjecala i na značajno povećanje proračunskog deficita pa je 2020. deficit opće države iznosio 7,4 posto BDP-a, a procjenjuje se da će on ove godine biti upola manji i iznositi 3,8 posto. Zadnje procjene za 2022. su proračunski deficit od 2,6 posto BDP-a, godinu kasnije 1,9 posto, a 2024. godine 1,5 posto BDP-a. 

Kao posljedica rasta proračunskog deficita prošle je godine rastao i javni dug i bio je nešto veći od 88 posto BDP-a. Procjene za iduću godinu govore o pad za oko dva postotna boda, na 86,6 posto, a u godinama koje slijede nastavila bi se dinamika pada i to za oko tri postotna boda, rekao je Marić, dodajući da se krajem 2024. godine očekuje udio javnog duga u BDP-u na 76,8 posto. Najavio je i kako će u idućem razdoblju fokus biti na inflaciji, koja nije nije samo hrvatska specifičnost. 

Vujčić: Priprema se i etički kodeks

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić podsjetio je kako smo ulaskom u europski tečajni mehanizam ušli i u zajednički sustav nadzora i zajednički sustav rezolucije banaka. 

- Mi smo što se tiče velikog dijela posla HNB-a već u bankovnoj uniji ili u onome gdje su zemlje eurozone. Naše iskustvo sudjelovanja u zajedničkom sustavu nadzora i rezolucije je dobro, vrlo dobro smo se uklopili u taj sustav - rekao je Vujčić. Napomenuo je i kako i dalje postoji strah od rasta cijene, pri čemu će fokus biti na komunikaciji i zaštiti potrošača. 

Pripremamo i tzv. etički kodeks, koji će se na potpis ponuditi poduzećima i uslugama, a kako bi se obvezali na fer ponašanje tijekom konverzije kune u euro. Imat ćemo i monitoring i koristit ćemo najbolja iskustva zemalja koje su dosad radile konverziju, istaknuo je guverner HNB-a.

Odgovarajući nakon sjednice vijeća na pitanja novinara znači li da inicijative koje su pokrenute na političkoj sceni o referendumu oko uvođenju eura nemaju smisla i da neće proći, Plenković je ponovio kako je proces pristupanja u EU bio jedan od onih političkih projekata koji je uživao veliki konsenzus hrvatske političke scene.

- Iz našeg kuta gledanja ta je tema riješena i apsolvirana i referendumom i glasanjem u Saboru, a oni koji ne znaju neka pročitaju članak 5. ugovora o pristupanju gdje će jasno vidjeti da je Hrvatska tada i pravno i politički preuzela obvezu ulaska u europodručje. I na tome inzistiramo, to je u programu Vlade, i prošle i ove i to će se i dogoditi - poručio je. 

Odgovarajući na novinarski upit rekao je i kako inicijativa o kojoj se govori dolazi od aktera na političkoj sceni koji su "crno ispod nokta" pridonijeli hrvatskom pristupanju u EU, mnogi od njih nisu ni postojali kao politička stranka u tom razdoblju i kod njih se vidi, što se očituje i u Saboru, da nemaju baš nikakav element identifikacije s tim procesom i reformama koje su poduzete proteklih 20 godina.

- Mene to ne čudi, vidim da planiraju dovoditi neke aktere s europske političke scene koji su protiv eura. Mogu ih dovodito, naš stav je jasan - Hrvatska će usvojiti euro, vjerujem na vrijeme na dobrobit hrvatskih građana i ekonomije - poručio je premijer.

VIDEO Pandemija je iza njih: Nekoliko desetaka tisuća ljudi uživalo u koncertu u Danskoj!

Video: Zajednica poduzetnika i obrtnika