Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je da bi rješenje po pitanju prekoračenja po tekućim računima građana trebalo biti poznato u idućim danima i tjednima, a još će se vidjeti hoće li se ići u zakonske izmjene.
Marić je to izjavio nakon sastanka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s predsjednicima uprava banaka, kojem su između ostalog nazočili i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Marić je rekao da je intencija sastanka bila detaljnije izmijeniti određene informacije i stavove po pitanju prekoračenja po tekućim računima građana, a s ciljem pronalaska adekvatnog i zadovoljavajućeg rješenja, pri čemu Vlada naglasak stavlja na zaštitu potrošača.
Izvijestio je i da se na sastanku već iskristaliziralo nekoliko dobrih prijedloga, koji idu u smjeru ispunjavanja i zaštite načela kao što su socijalna osjetljivost, pravednost, informiranost i transparentnost, kao i u smjeru rješenja kojima će dopuštena prekoračenja opet postati predominantna, jer su ona i samim zakonom puno detaljnije, jasnije i transparentnije regulirana u odnosu na ona prešutna.
Naime, pojasnio je Marić, Zakonom o potrošačkom kreditiranju iz 2010. prepoznata su dva instituta prekoračenja - dopušteno i prešutno, no od 2018. naovamo prešutno je postalo predominantan oblik, pri čemu podaci pokazuju da se gotovo 95 posto svih prekoračenja odnosi na prešutno. Prešutna prekoračenja odobrena su za gotovo 1,8 milijun potrošača, a koristi ih oko 840 tisuća.
To se dogodilo jer je odlukom HNB-a od kraja 2017. godine, sukladnoj europskoj regulativi, u izračun efektivne kamatne stope (EKS) uključena naknada za vođenje tekućeg računa, što je utjecalo na to da je prvenstveno građanima s nižim primanjima dopušteno prekoračenje postalo manje dostupno, pa su ih banke "skrenule" prema prešutnim prekoračenjima.
Ustvrdio je da je na današnjem sastanku sa svih strana prepoznata jasna i nedvosmislena podrška navedenim principima, a da će iz svih prijedloga proizaći zadovoljavajuće rješenje.
Ono treba biti brzo, no ne i brzopleto, a na korist svih potrošača, pri čemu je poručio građanima koji, kolokvijalno rečeno, žive s tim prekoračenjima, da nije namjera Vlade niti bi podržali rješenje koje bi dovelo do drastičnog ukidanja prekoračenja, jer bi to stvorilo dodatni pritisak na njihov svakodnevan život i egzistenciju. "Otklonit ćemo strahove o tome da će se taj instrument anulirati i nestati", poručio je Marić.
Postoji mogućnost da se rješenje pronađe samo kroz promjenu odluke koja je u ingerenciji HNB-a, no po potrebi će se ići i u prilagodbe zakona, rekao je Marić te istaknuo da će se to vidjeti kroz sljedećih nekoliko dana, a u slučaju ulaska u zakonsku proceduru, tada je riječ o tjednima.
"Ne bih ništa prejudicirao, no doista ne govorimo o mjesecima, već danima i tjednima", poručio je ministar financija, dodajući da u vidu preventive treba nastaviti raditi i na financijskoj pismenosti građana, no kojoj je preduvjet i transparentnost proizvoda.
Vujčić: Cilj da građani s najmanjim primanjima ne izgube mogućnost minusa na tekućim računima
Kako je dodatno problematiku pojasnio guverner HNB-a Boris Vujčić, s obzirom da je Hrvatska jedina zemlja koja EKS kod minusa ograničava, uključivanje naknade u EKS od 2018. dovelo je do toga da ta naknada, prvenstveno kod malih minusa, "pojede" kamatne stope. Tako primjerice na minus do dvije tisuće kuna, uz naknadu za vođenje računa od 12 kuna, nema nikakve kamatne stope.
"Imamo nekoliko različitih legislativa koje proizvode takve rezultate i to treba srediti, kako ne bi došlo do toga da proizvodi za one s najnižim primanjima, posljedično i minusima, postanu neprofitabilni za banke i one ih počnu zatvarati", pojasnio je Vujčić.
Ponovio je da je suština da se ono što je sada u sferi prešutnih minusa treba vratiti pod istu vrstu regulative koja vrijedi za dopuštena prekoračenja, a da se pritom ne dogodi to da određeni broj ljudi s najmanjim primanjima izgubi minus. "To je poanta i to ćemo napraviti", ustvrdio je Vujčić, dodavši da još predstoje dogovori o tome kako će se to napraviti.
Između ostalog, dodao je guverner, intencija je da se sadašnja prešutna prekoračenja zadrže, a da se regulativa dopuštenih jednostavno "prebaci" i na njih.
Adrović o potencijalnim rješenjima
Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je da su bankari na sastanku prenijeli iskustva iz drugih europskih zemalja, uz nadu da će novo rješenje biti na tragu prakse u tim zemljama. Također je apostrofirao da u drugim zemljama ne postoji ograničenje EKS-a, pa je tako jedan od prijedloga, otkrio je Adrović, da se to ograničenje ukine, no da se eventualno formira ograničenje nominalne kamatne stope.
Također, izvijestio je Adrović, jedna od ideja je da se troškovi koji idu uz prekoračenje na tekućem računu računaju na "nešto veći iznos koji bi bio minimalan", no to je jedno tehničko rješenje koje se još treba "proći" s HNB-om.
Na pitanje novinara kako očekivati da građani sada vjeruju bankama, a nakon što su ih one "prebacivale" u prešutne minuse, Adrović je ustvrdio da je sve bilo napravljeno u skladu sa zakonom, prema kojem su dopuštena i prešutna prekoračenja dva ravnopravna proizvoda.
Rekao je i da "pretpostavlja" da je "ogroman" broj građana bio informiran od strane banaka o prešutnim prekoračenjima, no i da velik dio građana, između ostalog i on sam, "relativno slabo" čita obavijesti o svim mogućim promjenama.
Marić: Bez smanjenja PDV-a na hranu u idućoj godini
Na pitanje hoće li se ići u smanjenje PDV-a s obzirom na poskupljenja, pa tako i onog na hranu, Marić je podsjetio da je Vlada već snizila PDV na dio proizvoda, između ostalog svježe meso i ribu te voće i povrće, a da je intencija da se u ovom mandatu Vlade PDV snizi na svu hranu.
No, tek kada se za to steknu uvjeti, apostrofirao je Marić, istaknuvši da u ovom trenutku u ovoj i sljedećoj godini fiskalni prostor za to ne postoji. Podsjetio je i da posljednje smanjenje stope PDV-a na hranu "nije adekvatno bilo pretočeno u pad cijena".
Najskuplji "kredit"! Tko može, nek se iskopa iz tog! Bolje je dignut stvarni kredit, pa pokrit minus, nego biti njihov "prešutni rob".