U SABORU

VIDEO Zastupnici podigli ukrajinsku zastavu i pljeskali, Plenković: Najoštrije osuđujemo čin ruske agresije

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Veleposlanik Ukrajine u Saboru pozdravljen velikim pljeskom i zastavom Ukrajine
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: 10. sjednica Sabora RH
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Andrej Plenković dolazi na sjednicu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Zagreb: 10. sjednica Sabora RH
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Sjednica Sabora s raspravom o prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Veleposlanik Ukrajine u Saboru pozdravljen velikim pljeskom i zastavom Ukrajine
02.03.2022.
u 11:06
Ranije je izvijestio kako je veleposlanica Đamić prema naputku napustila Kijev te otišla u Lviv odakle će obavljati svoje dužnosti
Pogledaj originalni članak

Premijer Andrej Plenković danas u Saboru podnosi izvještaj o stanju u Ukrajini te ruskoj agresiji koja traje već gotovo tjedan dana. 

Ranije je izvijestio kako je veleposlanica Đamić prema naputku napustila Kijev te otišla u Lavov odakle će obavljati svoje dužnosti, a Sabor je Deklaracijom o Ukrajini dao snažnu potporu Ukrajini te osudio rusku agresiju.

Zastupnici u Saboru velikim su pljeskom pozdravili ukrajinskog veleposlanika Vasilja Kirilića te predstavnike ukrajinske manjine koji žive u Republici Hrvatskoj. 

VIDEO Pogledajte pljesak Ukrajincima u Hrvatskom saboru

– Četvrt stoljeća nakon Domovinskog rata ponovno bjesni rat u Europi. Već sedmi dan traje brutalna ruska agresija u Ukrajini. Rata ovakve siline u Europi nije bilo punih 77 godina. Po svojoj prirodi već sada ima dalekosežne posljedice na cijeli svijet. Ovim neviđenim činom pogođeni su sami temelji na kojima počiva Europa. Hrvatska ovu agresiju najoštrije osuđuje i daje punu potporu Ukrajincima koji ginu za europske vrijednosti kao i predsjedniku Zelenskom. Iz minute u minutu gledamo snimke bombardiranja i razaranja ukrajinskih gradova. Svjedočimo potresnim prizorima krvoprolića i namjernom sijanju straha – kazao je. 

– Na granice je pristiglo već više od 700.000 ukrajinskih izbjeglica. No unatoč nadmoćnijoj sili agresora, ukrajinska vojska pruža otpor. Svi prizori bude nam bolna sjećanja na ratne strahote iz Miloševićeva režima, no znamo da se može pružiti otpor. I parlamentarna većina i oporba su na istoj strani, zato vam čestitam na jedinstvu koje ste pokazali u Deklaraciji – dodao je Plenković. 

Ova kriza će potrajati, smatra Plenković, zbog čega je važno da se očuva jedinstvo. 

– Ukrajina to od nas očekuje i zaslužuje. Ruske su snage zaposjele već veće dijelove Ukrajine, sjeverno i sjeveroistočno od Kijeva. Rusija i Bjelorusija napadaju Kijev. Bojišnica se proteže na više od 2000 km. Ovo je borba Davida i Golijata. Nakon što je Kremlj uvjeravao tjednima da se radi o vojnoj vježbi, danas smo svjesni da je riječ o obmani. Rusija je i ranije protestirala u Donecku i Luhansku. Prvi čin agresije dogodio se priznanjem tih područja od Rusije, posve je cinično nazvati to opravdanjem zbog nacizma i ugrožavanja sigurnosti Rusije – kazao je. 

– U ovim izvanrednim okolnostima želim izvijestiti o načelima Hrvatske: odlučnost ćemo pokazivati i samostalno i s partnerima. Donesen je niz odluka i sankcija kojima smo se odlučili suprotstaviti ruskoj agresiji. Unatoč  veličini, BDP Rusije nije veći od zemalja Beneluxa. Ovo je tek prva faza restriktivnih mjera, one će se tek nastaviti. Zabranit će se emitiranje ruskih televizija koje opravdavaju rusku agresiju. Sankcije su usmjerene na donositelje odluka, a ne na ruski narod. Zbog sudjelovanja Bjelorusije u pripremi je proširenje sankcija za tu zemlju – govori Plenković. 

Danas je trenutak kada moramo stati u obranu temeljnih načela Europe i miroljubivog svijeta, kazao je premijer, a ovo je sinteza sukoba između demokracije i autokracije. 

– Moramo biti solidarni, a istodobno i odlučni, što smo pokazali sanacijom Sberbanke. Nema više panike i trčanja na šaltere, imamo sigurnost financijskog sustava. Važna je poruka da nema štete za HAOD, ona je mogla biti čak 3,8 milijardi kuna. Solidarni smo s ukrajinskim narodom i tu politiku vodimo konzistentno godinama. Držimo se principa i držimo se odgovorne politike. Donosili smo zato odluke o pomoći Ukrajini još prošlog četvrtka. Izbjeglica je dosad ušlo u Hrvatsku oko 600.000. Hrvatska je svoju solidarnost zadržala s prisutnosti ukrajinske veleposlanice Anice Đamić koja je ostala u Kijevu još do jutros. Sinoć sam joj kazao da je vrijeme da ode i na putu je prema Lavovu odakle će i dalje obnašati svoju dužnost veleposlanice – kazao je te joj se zahvalio. 

– Drago mi je što smo održali sastanak s čelnicima oporbe u ponedjeljak, dobro je bilo čuti da smo svi jedinstveni. Pozivam sve nas da tako i bude dok traje kriza. Dvije su velike krize potaknute ovom agresijom – izbjeglička kriza te energetska i neće se prelijevati na sve nas, gdjegod živjeli u Europi. Zato od 24. veljače ništa nije kao što je bilo prije. Ovo je pitanje globalnog poretka – kazao je.

Kazao je i kako bi današnja rasprava bila drukčija da nemamo terminal za ukapljeni prirodni plin u Omišlju. 

– Ovo mnogo govori o pitanju energetske neovisnosti, tek sada znamo koliko je bila važna odluka da se riješi pitanje terminala u Omišlju. Zahvaljujući tome, osiguravamo potpuno potrebe hrvatskih kućanstava. Traže se rješenja za alternativnu nabavu plina unutar EU – kazao je. 

– Odlučili smo nabaviti i višenamjenske borbene avione. Ovakva situacija govori i da će se poremetiti dobavni lanci u opskrbi hranom. Zapitat ćemo se s pravom koliko vrijedi međunarodno pravo i hoće li drugi globalni hegemon napraviti isto. Većina od nas to nije očekivala, ali to pitanje danas je legitimno. Uz Ukrajinu smo i njen narod jer danas o sudbini Kijeva ovisi budućnost Europe. Vjerujem da će Hrvatska svojim iskustvom ne samo odabrati solidarnost već i biti na pravoj strani povijesti. Podržavajući Ukrajinu i poštujući hrabrost Ukrajinaca da ne pognu glave te to što su nadahnuti domoljubljem kao što je bila i Hrvatska 90-ih godina, budimo danas uz Ukrajinu i Ukrajince. Slava Ukrajini! – završio je svoje obraćanje Plenković. 

Je li za cijelu situaciju kriv NATO, Plenković je odgovorio: 

– Svatko tko poznaje pozadinu situacije, može dobro prepoznati tko ima kakve interese. Oni koji govore da je ovo sve zbog NATO-a, dezinformiraju javnost, Ukrajina nije članica NATO-a. Odgovornost je na onima koji te riječi izgovaraju. 

Zastupnik Bojan Glavašević osvrnuo se na Milorada Dodika koji podržava Rusiju u agresiji. 

– Što se tiče podrške Ukrajini, upravo sam za vrijeme posjeta Kijevu prošlog prosinca potpisao Deklaraciju podršci, manji je broj članica tako nešto učinio. Mi smo bili u pravu, a ovi koji su se podsmjehivali nisu. Oko stava Dodika, ja ga nedvosmisleno osuđujem – odgovorio je Plenković pa komentirao i bojazan oko novog vala izbjeglica.

– Vodimo računa o stabilnosti u našem okruženju, naša je politika mira i podrška zemljama jugoistočne Europe u ostvarenju tog cilja. Sve službe vode računa o tome što se zbiva u našem okruženju, Hrvatska je danas sigurna, a mi šaljemo poruku svima da se suzdrže od incidenata i zapaljive retorike koja bi mogla destabilizirati situaciju koja je ionako napeta – kazao je te dodao da je ovaj kaos sada već dovoljan. 

Katarina Peović osvrnula se na nuklearnu opasnost koja prijeti zapadnim zemljama, kao i Hrvatskoj. 

– Mene su obavijestili da ste jedina koja nije bila za Deklaraciju o Ukrajini u Saboru. Nadam se da nećete sijati strah o nuklearnim napadima. Sustav civilne zaštite budan je i pripravan – odgovorio je Plenković, na što je Peović odgovorila da je bila suzdržana, a ne protiv Deklaracije. 

>> VIDEO Novi napad na Harkiv: Raketirali zgradu regionalne policijske uprave. Rusi tvrde da su zauzeli Herson

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 40

Avatar Le-Freak
Le-Freak
11:39 02.03.2022.

Da se nasi politicari znaju i dostojno ponasati mi daje malo nade. Bravo!

Avatar Ginomo1878
Ginomo1878
14:22 02.03.2022.

Performeri! Plješću sami sebi.

DU
Deleted user
17:56 02.03.2022.

cak vec i nasi politicari, danas Plenkovic ,otvoreno govore da je rat u HR ocito bio na razini carke i bezazlenih sukoba,sta se je to uistinu desavalo91do 95,ocito je da u Europi nije bilo sukoba od 45 vrijednih spomena.