Svjesna je da su je birali i kao ženu, ali i zato što poznaje i istok i zapad Europe

Pobijedivši belgijskog protukandidata u izboru za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe, ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić postala je ne samo najviše pozicionirana od svih Hrvata koji su radili i rade u međunarodnim organizacijama, i ne samo druga žena na toj dužnosti u 70-godišnjoj povijesti Vijeća Europe, nego i prva osoba na toj dužnosti iz tranzicijskih zemalja središnje i istočne Europe.

Pejčinović Burić je, podsjetimo, dobila 159, a belgijski šef diplomacije Didier Reynders 105 glasova u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE), a mnogi od tih 159 članova PACE-a dali su joj potporu upravo zbog neke, ili svih zajedno, od tih osobina. Sama je, u izjavi novinarima odmah nakon pobjede u Strasbourgu, spomenula iskustvo Hrvatske kao žrtve agresije koja se obranila i prošla ubrzanu demokratizaciju.

Svjesna je da su je mnogi birali i kao ženu. A mnogi su je birali jer su vidjeli snažan argument u tome da Marija Pejčinović Burić dobro poznaje i istok i zapad Europe, jer to su bile i polazišna i ishodišna točka na putu Hrvatske od samostalnosti do članice svih najvažnijih međunarodnih organizacija. Dosad su glavni tajnici Vijeća Europe dolazili iz Francuske, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije, Njemačke, Španjolske, Švedske i Norveške, a Hrvatica je prva koja dolazi iz bivših socijalističkih zemalja kojima je u demokratskoj tranziciji pomoglo upravo Vijeće Europe, najstarija organizacija u Europi stvorena s ciljem političke suradnje i zaštite ljudskih prava.

Vijeće Europe, u kojem je danas 47 država europskog kontinenta, stvorilo je zajednički pravni prostor za 830 milijuna ljudi, koji od 1998. svi imaju pravo da se žalbom obrate Europskom sudu za ljudska prava kao krajnjoj instanci u zaštiti svojih temeljnih prava. Taj sud u Strasbourgu najznačajnija je ostavština Vijeća Europe i do sada je zaprimio 800 tisuća žalbi građana, a Odbor ministara Vijeća Europe nadgledao je primjenu oko 20 tisuća presuda tog suda, koje su promijenile živote milijuna ljudi.

Na dužnosti od 15. listopada

Glavni tajnik Vijeća Europe nije, naravno, šef sucima koji neovisno donose te presude, a i Odbor ministara u kojem sjede predstavnici država članica ne odgovara glavnom tajniku, nego obrnuto, on odgovara i služi njima, ali dužnost glavnog tajnika najvažnija je profesionalna dužnost za funkcioniranje Vijeća Europe i cijele njegove administracije: Marija Pejčinović Burić od 15. će listopada, kada stupa na dužnost, biti odgovorna za vođenje, strateško planiranje, program rada i proračun međunarodne organizacije koja je jedan od stupova multilateralnog globalnog poretka.

I to će biti odgovorna u vrijeme kad ta organizacija prolazi kroz krizu koju je finski predsjednik Sauli Niinistö (Finska je preuzela rotirajuće predsjedanje Odborom ministara VE od Hrvatske) nazvao “najvećom političkom, ekonomskom i institucionalnom krizom”.

Jedan od uzroka te krize je Rusija, kojoj je nakon ilegalne aneksije ukrajinskog Krima suspendirano pravo glasa u PACE-u, pa je Kremlj 2017. zaustavio uplatu 32,6 milijuna eura koliko Rusija plaća u godišnji proračun Vijeća Europe “težak” ukupno 316 milijuna eura, zbog čega je Rusiji prijetilo izbacivanje iz organizacije zbog neplaćanja članarine, ali to je sada riješeno: Rusima je vraćeno pravo glasa, na užas Ukrajine, s kojom se solidariziralo još nekoliko zemalja istočne Europe.

Drugi od uzroka te krize u VE-u je Turska, čiji predsjednik Erdoğan klizi u diktaturu, a sud u Strasbourgu zatrpavaju tužbe turskih građana s kojima se režim obračunava, što je sve dovelo do tenzija između VE-a i Turske, koja je također zavrnula financijsku slavinu i prestala biti jedan od šest velikih uplatitelja u proračun Vijeća Europe.

Kriza u kojoj se nalazi VE generalno je uzrokovana i političkim trenutkom u kojemu je princip multilateralizma pod udarom i prijateljske i neprijateljske vatre. Zbog toga je Pejčinović-Burić i dala takvu izjavu odmah nakon pobjede:

Glavna tema - osjetljivi

– Danas, kad je multilateralizam generalno u krizi, kad se postavlja pitanje jesu li one institucije koje su uspostavljene nakon II. svjetskog rata još uvijek važne, moj odgovor je da jesu. I taj odgovor mislim da može najbolje dati netko tko dolazi iz države koja je proživjela agresiju i poslije toga je vrlo brzo kroz demokratske procese ušla u sve međunarodne organizacije – rekla je Pejčinović Burić.

– Vijeće Europe danas, osim rada na miru i prosperitetu, mora raditi i na novim izazovima. Jedna od glavnih tema za mene bit će rad sa svim skupinama koje spadaju u osjetljive – dodala je izabrana glavna tajnica. Među tim novim izazovima također su i pitanja poput zaštite ljudskih prava od umjetne inteligencije.