S 54 glasa razlike ispred belgijskog protukandidata, ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić izabrana je jučer u Strasbourgu za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe. Po prvi put osoba iz Hrvatske dolazi na čelo neke ugledne međunarodne organizacije, u ovom slučaju vodeće organizacije za demokratizaciju i ljudska prava, koja je osnovana prije 70 godina i okuplja 47 europskih država. Iskustvo Hrvatske kao žrtve agresije koja je prošla relativno brzu demokratizaciju buduća je glavna tajnica Vijeća Europe odmah u prvoj izjavi nakon pobjede spomenula kao odlučujuću prednost.
Velika razlika glasova
- Danas, kad je multilateralizam generalno u krizi, kad se postavlja pitanje jesu li one institucije koje su uspostavljene nakon II. svjetskog rata još uvijek važne, moj odgovor je da jesu. I taj odgovor mislim da može najbolje dati netko tko dolazi iz države koja je proživjela agresiju i poslije toga je vrlo brzo kroz demokratske procese ušla u sve međunarodne organizacije - rekla je Pejčinović-Burić. Ona je dobila 159 glasova, a belgijski ministar vanjskih poslova Didier Reynders 105 glasova. To je velika, neočekivana razlika, s obzirom da je u početku utrke Reynders percipiran kao favorit. Cijelo vrijeme se smatralo da je u vodstvu, a hrvatska ga je protukandidatkinja uspjela prestići tek u posljednjih 48 sati. Pa i tad se očekivalo da će, ako ga prestigne, razlika biti u nekoliko glasova. A na kraju je puno veća.
- Zasluge idu svima koji su sa mnom ovih šest mjeseci intenzivno radili. Na prvom mjestu bih se naravno zahvalila predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je i predložio i podupro moju kandidaturu - rekla je Pejčinović-Burić. - Očekivala sam da će biti dobro, ali zaista do zadnjeg trenutka bilo je vrlo neizvjesno. Mislim da je moj kolega Didier Reynders bio vrlo kvalitetan suparnik i zahvaljujem mu na tome što je naša kampanja bila fer, demokratska i do zadnjeg trena intenzivna - dodala je.
Napustili zasjedanje
Dan u Strasbourgu bio je zaista užaren: i doslovno, zbog temperature od 38 stupnjeva Celzijusovih, i politički, zbog neizvjesne utrke koja je završila iznenađenjem, ali i zbog tenzija oko netom donesene odluke da se Rusiji vrati prava glasa u Parlamentarnoj skupštini, nakon čega su Ukrajinci jučer predvečer napustili zasjedanje u Strasbourgu, a s njima su se solidarizirali i neki drugi iz srednje i istočne Europe. No, očito ne prije nego što su glasali o novoj glavnoj tajnici. Iako je glasanje bilo tajno pa se ne zna pouzdano, hrvatsku kandidatkinju podržale su gotovo sve države srednje i istočne Europe (osim Slovenije i Srbije, kažu izvori), ali očito i članovi PACE-a iz niza drugih zapadnih država, poput Italije, Španjolske ili Njemačke. Španjolce je, kako neslužbeno doznajemo, od Didiera Reyndersa odagnao slučaj s Carlesom Puigdemontom (odbjegli lider Katalonije skriva se od španjolskih sudova u Belgiji), a Nijemce, i to socijaldemokrate, Mariji Pejčinović-Burić je privukao Josip Juratović, SPD-ov zastupnik u Bundestagu koji je hrvatskih korijena i koji je snažno lobirao za hrvatsku kandidatkinju.
- Ona je žena koja ima ogromno iskustvo po pitanju tranzicije. Od kraja 1980-ih do danas prošla je sve moguće institucionalne pozicije, iskusila tranziciju istočne Europe, i mislim da Vijeću Europe treba netko tko ima dobar senzibilitet o istočnoj i zapadnoj Europi, jer ipak se oko toga osjeti neka vrsta raskola, a ona bi mogla odigrati ulogu zbližavanja - kaže Juratović. Europski pučani iz većine zemalja pratili su sugestiju predsjednika EPP-a Josepha Daula da, u izboru između belgijskog liberala i hrvatske pučanke, biraju EPP-ova kandidata. Tu ključnu podršku EPP-a osigurao je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, koji je u sinoćnjoj izjavi opisao ovo kao “naš najveći diplomatski uspjeh u kandidaturama za međunarodne institucije”.
- To je i potvrda snažnog vanjskopolitičkog položaja Hrvatske danas - poručio je premijer Plenković, kojega dio vrha Europske pučke stranke i utjecajni europski mediji ovih dana spominju kao mogućeg kandidata za još važniju dužnost u Europi od ove na koju je izabrana Pejčinović-Burić, za predsjednika Europske komisije. Sinoć nije odmah bilo jasno hoće li pobjeda Hrvatske u Vijeću Europe umanjiti te spekulacije o Plenkoviću na čelnoj dužnosti u EU. Mariju Pejčinović-Burić pitali smo sinoć u Strasbourgu kome misli ostaviti ministarsko mjesto na Zrinjevcu. - To će odlučiti Vlada i premijer, koji će predložiti Saboru novo ime. Ja sam još uvijek ministrica i neko vrijeme ću još biti. Prvo treba skočiti, a onda reći hop. Mislim da ta vrsta razgovora tek predstoji - odgovorila je.
Radila u Končaru i Plivi
Marija Pejčinović rođena je u Mostaru 1962., a diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Završila je Collège d’Europe u Brugesu i u Varšavi na kojem je stekla titulu magistrice europskih znanosti, da bi nakon zaposlenja u Končaru i Plivi, ali i angažmanu u proeuropskim pokretima (bila je direktorica Europskog doma) 2000. došla u MVP i to - kako je sama rekla u intervjuu - na poziv ministra eurointegracija Ivana Jakovčića. Ipak, sve do 2007. i ulaska u HDZ nije bila politički aktivna. Od 2004. do 2008. državna je tajnica u MVEP-u, potom saborska zastupnica HDZ-a do 2011., nakon toga radi kao savjetnica za europske politike na projektima koje financira EU u Hrvatskoj i susjednim državama kandidatkinjama, a u mandatu premijera Plenkovića prvo je državna tajnica i potom, od lipnja 2017. i odlaska Davora Ive Stiera iz Vlade, ministrica. Dužnost glavne tajnice Vijeća Europe preuzima 15. listopada, a bit će odgovorna za upravljanje, strateško planiranje, program rada i proračun te organizacije. Sinoć, nakon objave rezultata, napetu šestomjesečnu kampanju i užareni dan Marija Pejčinović-Burić završila je na domjenku koji je u službenoj rezidenciji za sve članove PACE-a i goste organizirao odlazeći glavni tajnik Horbjørn Jagland. Rezidenciji koja će uskoro biti njezina, buduće glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović-Burić.
Bez obzira na snagu pozicije na koju dolazi uistinu veliki uspjeh za "malu" Hrvatsku. Za nas je svaka pozicija u Europi nekog hrvata velika i bitna stvar i pokazuje kakav ugled Hrvatska ima danas u odnosu na prije svega 4-5 godina kada smo pod prošlom vladom bili " persona non grata " !