Istina o rastu plaća

Usporedili smo rast plaća posljednje četiri godine. Ovo su dobitnici i gubitnici!

Foto: Marin Tironi/Pixsell
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
16.08.2019.
u 09:41
Usporedili smo rast plaća u javnom i privatnom sektoru u posljednje četiri godine i dobili podatak da su prosvjetarima plaće rasle najmanje, manje nego zdravstvu i javnoj upravi
Pogledaj originalni članak

Povuci-potegni sa sindikatima javnog sektora zasad je završilo obećanjem ministra financija da će od rujna plaće četvrt milijuna zaposlenih u javnom sektoru porasti dva, a ne četiri posto kako su tražili ili obećali ministri zdravstva i obrazovanja. Bit će to drugo ovogodišnje povećanje proračunske osnovice nakon siječanjskog od tri posto. No, hoće li na tome stati, nitko sad ne može reći jer su pred nama dva važna izborna ciklusa kad se političari žele predstaviti u najboljem svjetlu. Proračunske smjernice za iduću godinu ne predviđaju dodatno povećanje osnovice.

Bandić se zauzeo za učitelje

Priča s plaćama tek se zahuktava jer sve moćniji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ni manje ni više, traži trenutačno povećanje nastavničkih plaća za deset posto, te dodatnih sedam posto za godinu dana. To bi, kaže gradonačelnik Bandić, bila snažna poruka da je obrazovanje budućnost Hrvatske! Plaće u javnom sektoru počele su pojačano rasti od 2017., nakon gotovo desetogodišnje stagnacije, ali sličan trend bio je i u privatnom sektoru, koji se zbog malih plaća suočava s brojnim odlascima radnika.

Ove je godine rast plaća usporio na samo dva posto te u prosjeku iznose nešto manje od 6500 kuna. U četiri godine prosječna je plaća rasla 16 posto, s time što su manje plaće zbog znatnijeg povećanja minimalca rasle više, a bolje plaćeni su ponešto profitirali na poreznim promjenama. No, generalno, plaće u Hrvatskoj rastu sporije nego u drugim tranzicijskim zemljama, ali takva su i ukupna ekonomska kretanja.

Prema službenim statističkim podacima, zaposleni u obrazovanju u lipnju su primili prosječno 6782 kune, a kako se radi o sustavu gdje 70 posto zaposlenih u osnovnim školama te više od 80 posto zaposlenih u srednjim školama i na fakultetima ima visoku stručnu spremu, prema nekoj društvenoj pravdi te bi plaće trebale biti veće.

Usporedba kretanja plaća u desetak najvažnijih djelatnosti u zemlji u posljednje četiri godine pokazuje da je rast plaća u obrazovanju bio među nižima, te su one u četiri godine porasle za 10 posto, za razliku od prosječne plaće u Hrvatskoj koja je povećana 16 posto. Trenutačno su plaće u obrazovanju više od prosječne plaće samo pet posto. Dilema nije trebaju li profesori ili liječnici primati više plaće nego kako do njih doći? Odgovor bi možda sadržavao i znatno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, a posebno u obrazovanju gdje zaposlenost buja iako škole upisuju znatno manje učenika!

Prerađivačka je industrija zadnjih godina digla prosječne plaće za 20 posto, identično kao i njezina najjača sastavnica prehrambena industrija te trgovina na veliko. Plaće u građevini ili kemijskoj industriji porasle su 16 posto, slično kao na primjer i u javnoj upravi gdje su plaće, prema Državnom zavodu za statistiku, rasle brže nego u obrazovanju (10%) ili zdravstvu (12%) zbog rasta sudačkih plaća, ali i plaća u lokalnim jedinicama, koje su vrlo često veće od plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna.

Potvrđuje to i Milan Bandić koji kaže da odgojiteljica prvostupnica u zagrebačkom vrtiću ima 13 posto veću plaću od učitelja prvostupnika u osnovnoj i srednjoj školi. Pedagog ili odgojiteljica s magisterijem struke u zagrebačkom dječjem vrtiću ima 17 posto veću plaću od nastavnika magistra u osnovnoj i srednjoj školi.

Za plaće zaposlenih u obrazovanju, znanosti, zdravstvu, socijali i ostalim državnim službama iduće je godine planirano 30,4 milijarde kuna, što je u odnosu na ovogodišnji plan više za 1,3 milijarde kuna te u cijelosti ne pokriva ni dodatnu obvezu koja će doći s povišicom u rujnu.

No, štošta se može dogoditi tijekom donošenja proračuna, budući da zagrebački gradonačelnik Milan Bandić raspolaže sa znatnim brojem glasova. Jednako je tako na jesen moguć i pojačan pritisak zdravstvenih sindikata, koji su bili uvjereni da s druge strane pregovaračkog stola imaju ministra koji je ovlašten donositi odluke i preuzimati financijske obveze.

Postoje ograničenja

– Nitko od nas u Vladi ni Vlada kao kolektiv nije protiv da plaće budu puno veće i u privatnom i u javnom sektoru, ali postoje određena ograničenja, prije svega proračunska, koja treba izbalansirati da biste imali najbolji rezultat – prokomentirao je Marić koji je zasad pomrsio planove ostalih kolega u Vladi o rastu plaća u obrazovanju i zdravstvu za oko četiri posto. Umjesto povišice, zdravstveni sindikati su na kraju dobili samo tromjesečno produljenje kolektivnog ugovora. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 41

JO
jocoudriga
10:05 16.08.2019.

Smanjite plaće u javnoj upravi za 50% ....izgubićete velik broj glasača doduše ali ste riješili gorući problem....

Avatar possibilis
possibilis
10:19 16.08.2019.

Opet briljantne objektne recenice u kojima nitko nije ni za sto odgovaran. Pazi molim te "postoje ogranicenja" valjda sama od sebe. Fokus je na uzrocima i rjesenjima tih "ogranicenja". Dakle treba inzistirati na imenima i prezimenima: uhljeba, nekompetentnih, poltrona, parazita, necaka, podobnih... kao i na njihove direktne efekte u ekonomiji. I inzistirati na njihovoj odgovornosti. Dakle kad se proracun prestane (sam od sebe) "balansirati", kad se stetni i parazitski zakoni i propisi pretanu (sami od sebe) "donositi" i kada pozatvaramo odgovorne- onda ce ici (polako) naprijed. Cak i prosvjetarima.

ST
stefj
10:24 16.08.2019.

Ako pogledate, samo za ove vlade broj zaposlenih u javnim strukturama porastao je za više od 30.000. Za vrijeme krize kada je realni sektor izgubio preko 250.000 radnih mjesta, rastao je broj zaposlenih u državi... I dalje taj broj buja, njihovi prihodi rastu i to više od rasta gospodarstva. Neodrživo... Učitelja imate više nego ikada, Što je rezultiralo najvećim opterećenjem djece, a kvaliteta školstva je vrlo loša. Uhljebi pojedu sve, pa nema niti za WC papir... Ista stvar je i u zdravstvu, nikada nismo imali vise liječnika, a pogledajte kvalitetu usluge... Nije bez veze da nam svi ukazuju na osnovni problem Hrvatske, a to je državna i javna služba. Radi toga ne možemo bolje i radi toga nema budućnosti ovdje. Svi problemi proizlaze iz toga... I antipoduzetnicka klima i korupcija i negativna selekcija i nepotizam i sve ostalo, Sve to rezultat je državnih i javnih struktura koje čine preko 70% svega... I niti jedna vlada nema hrabrosti i snage taknuti u to. Jednostavno, izgubili bi izbore. Zato Hrvatska nema budućnosti...