Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović ocijenio je da se ustašofilija u Hrvatskoj i četnikofilija u Srbiji "jako dobro dopunjuju" i poručio da se pošteni srpsko-hrvatski odnosi mogu graditi borbom protiv ekstremizama i nacionalizama.
- Pošten odnos među dvjema zemljama možemo graditi samo ako ekstremizme i nacionalizme prepoznamo u obje zemlje, a ne samo u jednoj - izjavio je Josipović za beogradski list Politiku.
Odnosi Hrvatske i Srbije najgori od rata
Zadatak je političara, radi dobrobiti obje zemlje, da grade dobre odnose i ja sam u to uložio puno truda, istaknuo je Josipović koji je boravio u Beogradu kao gost Beldoks festivala, gdje je prikazan film s antifašističkom tematikom "Neželjena baština" za koji je skladao glazbu.
Josipović je ponovio da su odnosi Hrvatske i Srbije "najgori od rata", dodajući da su tome znatno pridonijeli mediji. - Za loše odnose dviju zemalja, koji su najgori od rata, krivi su i mediji koji dobro sekundiraju. Smatram, ipak, da je rječnik srpskih medija tvrđi nego onih u Hrvatskoj - istaknuo je.
Josipović se suglasio s ocjenama da u Hrvatskoj postoji ustašofilija, a u Srbiji četnikofilija, dvije politike koje se "jako dobro dopunjuju". Bivši predsjednik Hrvatske poručio je kako bi, da on odlučuje, istog trena skinuo ploču s ustaškim pozdravom u Jasenovcu.
Kako prepoznati nesposobnog političara? Jednostavno, jezičina mu stalno mlati apstraktne i generičke pojmove poput: ustašofilija, četnikofilija, ksenofobija, antisemitizam, homofobija, jednakost, fašizam, tolerancija, antifašizam, društvena pravednost, islamofobija, rasizam, humanost, bogatstvo različitosti, multkulturalnost, otvorenost. Učestalost korištenja tih pojmova obrnuto je proporcijonalna sposobnosti političara.