Predsjednik Republike Zoran Milanović, za razliku od SDP-a, nije poštovao Upozorenja Ustavnog suda da u tijeku izborne kampanje ne postupa protivno ulozi koju ima po Ustavu, ali to njegovo ustavno neprihvatljivo ponašanje nije do te mjere utjecalo na izbore da bi dovelo u pitanje izraženu volju birača 17. travnja. Ali, s obzirom na to da predsjednik Milanović za izborne kampanje nije poštivao Upozorenje već je sve vrijeme nastupao kao budući predsjednik Vlade, a prethodno nije podnio ostavku na aktualnu dužnost, time se "doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće Vlade ni predsjednik Vlade". Ustavni sud upozorava sve sudionike da o tome vode računa pri predlaganju budućeg mandatara za sastav Vlade jer će Ustavni sud, po potrebi, donijeti posebnu odluku. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović novinarima je pojasnio da to znači kako bi Ustavni sud u tom slučaju mogao i poništiti odluku kojom bi saborska većina za mandatara predložila Zorana Milanovića.
Naime, prema članku 98 alineji 3. Ustava, Predsjednik Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija uživa povjerenje većine svih zastupnika. Stoga je očito da Predsjednik Republike ne može istodobno biti i kandidat za mandatara za sastav Vlade jer se te dvije pozicije međusobno isključuju. Svako drukčije tumačenje ugrožava višestranački parlamentarni demokratski ustavni poredak i vladavinu prava, obrazloženje je iz novog "priopćenja i upozorenja" Ustavnog suda u postupku nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora.
Ustavni sud je već 18. ožujka upozorio predsjednika RH da je bilo kakva njegova izborna kandidatura, bilo kao parlamentarnog kandidata ili kao budućeg mandatara i predsjednika Vlade, nespojiva s ustavnim položajem i ovlastima Predsjednika Republike i načelom diobe vlasti. Predsjednik je izričito upozoren da mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda ako se za vrijeme obnašanja dužnosti Predsjednika Republike kandidira za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili istupa u javnosti kao budući kandidat za predsjednika Vlade. I predsjednik Milanović i SDP upozoreni su da moraju odmah prestati s takvim aktivnostima suprotnim Ustavu. Također, Ustavni sud je u toj ranijoj odluci upozorio i da će cijeli proces parlamentarnih izbora biti "pod strogim nadzorom Ustavnog suda te je upozorio na posljedice propisane člankom 89. Ustavnog zakona".
U toj odredbi piše: "Kad se utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud će o tome obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, po potrebi upozoriti nadležna tijela, a u slučaju povrede koja je utjecala ili je mogla biti od utjecaja na rezultat izbora poništit će sve ili pojedine izborne radnje i odluke koje su prethodile takvoj povredi".
POVEZANI ČLANCI:
Palić: Karijera mu je gotova
I Državno izborno povjerenstvo je u izvršavanju svojih ovlasti radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti izbornog procesa pozvalo Predsjednika Republike da se u svojim medijskim istupima suzdrži od direktnog sudjelovanja u političkoj izbornoj promidžbi na strani bilo kojeg izbornog sudionika (odnosno koalicije). Pozvali su i sve sudionike izbornog postupka da vode računa o odredbama izbornog zakona, obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva, kao i stajalištima Ustavnog suda.
Ustavni sud je potvrdio da je SDP poštovao Upozorenje Ustavnog suda od 18. ožujka. Dok je predsjednik Milanović, obrazlaže Ustavni sud, više puta javno izjavio da neće poštovati Upozorenje te ga je kontinuirano kršio više puta ponavljajući da on jest u kampanji i to kao budući predsjednik Vlade, prezentirajući pritom politički program i članove svoje buduće Vlade. Dakle, iako nije podnio ostavku na dužnost Predsjednika Republike, nastupao je kao kandidat za budućeg predsjednika Vlade. Takvim izjavama i postupanjem Predsjednik Republike ne samo da nije poštovao Upozorenje već se stavio u položaj sudionika u parlamentarnim izborima, što on po svom ustavnom položaju dok je Predsjednik Republike ne može biti. Ustavni položaj Predsjednika Republike nespojiv je s položajem sudionika u izborima za Hrvatski sabor.
Ustavni sud ističe da su izborni postupci uvijek najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu. Tijekom cjelokupne izborne kampanje predsjednik je postupao "suprotno članku 5. stavku 2. Ustava prema kojem je svatko dužan držati se Ustava i prava i poštovati pravni poredak Republike Hrvatske te je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski višestranački sustav kao najviše vrednote Ustava (članak 3.)". Ustavni sud je podsjetio da je Predsjednik Republike prije preuzimanja dužnosti pred predsjednikom Ustavnog suda položio prisegu kojom se obvezao na vjernost Ustavu. Ustavni sud je na kraju ponovno podsjetio da odgovornost za pravne posljedice ustavnopravno neprihvatljivih odluka snose njihovi donositelji.
Predsjednik Šeparović je rekao da je odluku donijelo devetero ustavnih sudaca, sutkinja Lovorka Kušan i suci Andrej Abramović i Goran Selanec napisali su u izdvojenom mišljenju zašto su oni ponovno protiv većinske odluke, dok se sutkinja Ingrid Antičević Marinović ovaj put izuzela. Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Šeparović je više puta naglašavao da je Ustav iznad svih nas, pa i Ustavnog suda, a i Predsjednika Republike. Na novinarski komentar kako bi odluka Ustavnog suda mogla biti tumačena kao državni udar, Šeparović je bio u čudu kako je moguće tako komentirati odluku donesenu temeljem ovlasti uz Ustavnog zakona na temelju prethodnog Upozorenja kakve su sve moguće posljedice daljnjeg nepoštivanja jasnih odredbi Ustava.
U izdvojenom mišljenju troje sudaca, objavljenom na stranicama Ustavnog suda, tumači se da Ustavni sud svojom odlukom "ograničava pravo zakonito izabranim zastupnicima da po svojoj volji podrže Vladu kakvu žele i premijera kojeg žele". Smatraju i da je većina tu odluku trebala donijeti prije izbora, što većina nije učinila kako time ne bi utjecali na izbore. Naknadna ograničenja, u stvari, neustavno utječu na rezultate izbora, tumači troje sudaca. Oni drže kako nema nikakvih prepreka da predsjednik države postane predsjednik Vlade ako prethodno podnese ostavku na aktualnu dužnost.
POVEZANI ČLANCI:
– Očekivano – komentira ustavni stručnjak doc. dr. sc. Mato Palić odluku Ustavnog suda da Zoran Milanović ne može biti mandatar.
– Da predsjednik Zoran Milanović sad podnese ostavku, to ne može obrisati ono što se događalo od upozorenja Ustavnog suda naovamo, a to je skoro svakodnevno kršenje tog upozorenja. Ono što se danas dogodilo posljedica je Milanovićeva neustavnog ponašanja. Na temelju toga će se osporiti i njegova buduća kandidatura za predsjednika RH. Jer, ako ne može biti mandatar i premijer, onda ne može ni predsjednik države. Ukratko, Milanović je sam sebe diskvalificirao, a Ustavni je sud samo konstatirao što se dogodilo – ističe Palić. Dodaje da Predsjednik države nije pojedinac, već institucija i mora biti politički neutralan. – Ne smije reći "Ja ću biti premijer" ili "Glasajte za sve, samo ne za HDZ". On je čak i nabrajao tko će sve biti u njegovoj Vladi. Sve su to situacije kojima je prešao granicu. SDP se ponašao suzdržano o tome svemu, a on je tjerao po svome. Danas smo naučili da batina ima dva kraja. Milanovićeva je karijera završena – kaže Palić i dodaje: – Milanović je sad uskrsnuo Peđu Grbina u nekim kombinacijama, koji je ni kriv ni dužan možebitni kandidat za premijera.
Barić: To je to
Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Sanja Barić za Večernji list je rekla: – To, što Ustavni sud kaže, to je to. Nije važno što kaže Sanja Barić ili bilo tko drugi. Ustavni sud je rekao. To je ustavnopravni poredak, to je vladavina prava i moramo se naprosto toga držati. To više što je Ustavni sud dao upozorenje i ranije. I svi smo govorili da imamo veliki problem. A ovo je sada situacija u koju su naprosto dovedeni. Sve što je rekao Ustavni sud, to je to. Nije važno što mi privatno mislimo i koga bismo mi željeli za premijera, ili kakvu Vladu. Mi moramo poštivati opća pravila izborne utrke i ustavnopravnog poretka. U kojem predsjednik Republike ima sasvim specifičnu ulogu – kaže profesorica Barić.
Profesoru ustavnog prava Matiji Milošu osnovni je problem to što je Ustavni sud bio štur u obrazloženju.
– Ja mogu nagađati što piše. I naravno da onaj tko vrši funkcije u državi mora poštovati Ustav. No, treba bolje postaviti okvire čitave stvari i bolje argumentirati. Sve ono što je Ustavni sud trebao napraviti, trebao je napraviti ne danas, nego u u prvom upozorenju. Ne mislim da je bez osnove to što je napisao, ali to se ne može argumentirati tako kako je Ustavni sud to napravio. No, ja neću obavljati posao Ustavnog suda – kaže Miloš.
Za profesoricu ustavnog prava prof. dr. sc. Anitu Blagojević ne iznenađuje najnovija odluka Ustavnog suda svojim sadržajem, ali je iznenađujuć tajming.
– U odluci piše sve ono što se dalo iščitati iz prvog upozorenja, a u skladu je s očitovanjima ustavnih stručnjaka o nespojivosti uloge predsjednika i uloge budućeg mandatara. Samo, ponavljan, zanimljiv mi je tajming, puno bolje bi bilo da se oglasio prije samih izbora, kao što su neke stranke i apelirale, kako bi svi sudionici znali što mogu očekivati, uključujući naravno i narod – komentira prof. dr. sc. Anita Blagojević. Na pitanje može li Ustavni sud kazniti pojedinca, odgovara kako "još uvijek govorimo o Zoranu Milanoviću kao predsjedniku RH, a ne kao pojedincu, što je velika razlika". – U našem sustavu ustrojstva vlasti, predsjednik ima bitnu ulogu u izbornom postupku, i zato se se razlikuje od bilo kojeg drugog pojedinca – zaključuje naša sugovornica.
VIDEO Šeparović objasnio zašto se Ustavni sud nije ranije oglasio
Zašto predsjednik države i Vlade kod preuzimanja dužnosti polažu zakletvu da će se držati Ustava, ako mogu kršiti taj isti Ustav i nakon toga ponovno biti predsjednici Vlade ili države? Gdje je tu logika?