Milanovićev plan: Referendum o ćirilici bit će blokiran već u Saboru

Potpisi kojima se podržava inicijativa za raspisivanje referenduma o uporabi jezika i pisma manjina doći će u Sabor i proći potrebnu proceduru. No, predviđam da Sabor neće donijeti odluku koja bi dovela do neuvažavanja vrijednosti na kojima počiva naše društvo – izjavio je predsjednik Sabora Josip Leko govoreći o sudbini inicijative Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji se protivi uvođenju ćiriličnog pisma na ploče kojima su označene javne ustanove.

Nije bitno koji je Ustav na snazi

Leko je, zapravo, neizravno potvrdio da Sabor neće tražiti od Ustavnog suda da se izjašnjava o (ne)ustavnosti referendumskog pitanja koje zadire u prava nacionalnih manjina, nego jednostavno neće raspisati referendum. Predsjednik Sabora će po proceduri zahtjev za raspisivanje referenduma uputiti Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, koji će onda predložiti zaključak.

Nakon što su se predstavnici svih parlamentarnih stranaka već izjasnili da je referendumsko pitanje Stožera “Jeste li za ili protiv da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice” protuustavno, može se očekivati da će tako odlučiti i Odbor za Ustav. Slijedio bi korak po kojem bi Odbor za Ustav predložio na sjednici Sabora da se ne raspiše takozvani referendum o ćirilici i taj bi zaključak većina mogla prihvatiti.

Time bi, što se Sabora tiče, problem bio riješen. Ustavni sud bi se također mogao izjašnjavati o ustavnosti referendumskog pitanja koje bi manjinama dalo pravo na upotrebu svog jezika i pisma samo tamo gdje čine više od pedeset posto stanovništva, dakle većinu, ali na zahtjev Stožera. Naime, nezadovoljni odlukom Sabora inicijatori referenduma koji su, kako tvrde, prikupili 650.000 potpisa, mogu tražiti da konačno presudi Ustavni sud.

U tom scenariju ne bi bilo važno je li na snagu već stupio novi Ustav ili bi se odlučivalo u skladu s odredbama postojećeg. Naime, prema ustavnim promjenama koje su upravo u proceduri (javna rasprava završila je u petak 6. prosinca) na referendumu se, među ostalim, ne bi moglo odlučivati o pitanjima koja se odnose na prava nacionalnih manjina.

Ako promjene budu izglasane do 20. prosinca, kako se očekuje, zastupnici bi o referendumu mogli glasovati već po novom Ustavu. Bude li prevagnulo da se trebaju primijeniti odredbe aktualnog Ustava koje ne ograničavaju pitanja o kojima se može ići na referendum, zastupnici svejedno mogu izglasati neraspisivanje referenduma pozivajući se na odredbe koje govore o nacionalnoj ravnopravnosti te međunarodne ugovore koje je Hrvatska potpisala.

Ugroženi i Talijani

Premda je imao na umu srpsku manjinu i ćirilicu, Stožer je referendumsko pitanje postavio tako da se ono odnosi na sve nacionalne manjine, što znači da bi u slučaju uspjeha referenduma, primjerice, Talijanima bila ukinuta prava koja tradicionalno uživaju. Još prije tri tjedna Vladimir Šeks je u našem listu upozorio na to da Hrvatska ima ugovore o pravima nacionalnih manjina koje je sklopila s Italijom i Mađarskom te istaknuo da je i to jedna od prepreka za raspisivanje referenduma.