Vijeće Ustavnog suda kojim je predsjedala sutkinja Ingrid Antičević Marinović odbilo je ustavnu tužbu Zagrebačke banke protiv revizijske odluke Vrhovnog suda u predmetu iz Osijeka u kojem je potrošaču zbog ništetnih odredaba ugovora o kreditu za kupnju vozila u švicarskim francima isplaćeno 12.854 kuna za neosnovano naplaćene kamate.
Zagrebačka banka i na Ustavnom sudu je inzistirala na pitanju predstavlja li kolektivna tužba radnju odnosno tužbu iz Zakona o obveznim odnosima koja ima učinak prekida zastarnog roka. Odnosno, treba li zastaru računati od dana podnošeja pojedinačne tužbe, ili zastarni rok počinje teći od pravomoćnosti odluke u kolektivnom sporu, od 13. lipnja 2014.
Potonje rješenje, sada je dobilo i potvrdu Ustavnog suda, koji u stavu Vrhovnog suda ne nalazi ništa nerazumno ili proizvoljno. Nisu usvojeni prigovori Zabe da potrošači mogu godinama bezbrižno promatrati tijek postupka u povodu kolektivne tužbe, a onda imaju još pet godina da pokrenu postupke za sve tražbine dospjele pet godina prije pokretanja kolektivnog spora pa se time 5-godišnji zastarni rok pretvara u 12-godišnji.
Riječ je o jednom od pravnih pitanja koja su proizašla iz ugovora u švicarskim francima koja vrijede i za sve ostale banke, te je Raiffeisen banka putem skandaloznog oglasa svojedobno tražila PR agenciju koja bi utjecala na Ustavni sud, a zbog čega je došlo do smjene u vrhu RBA.
Zagrebačka banka osporavala je odluku Vrhovnog suda i zbog stručne konferencije u organizaciji udruge Franak od 25. travnja 2018.m a čiji je aktivist Goran Aleksić postao saborski zastupnik stranke Snaga. Na tom je skupu sudjelovao i predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Damir Kontrec, koji je bio i član sudskog vijeća koje je donijelo spornu odluku o odbijanju revizije Zabe.
S tim da je Vrhovni sud odlučio prije te konferencije, samo što odluku još nisu objavili. Iako nemaju razloga sumnjati da je sudac Kontrec imao osobne razloge pristranosti ili predrasude, niti da je bio pod političkim utjecajem Snage, Zabi je ipak neprihvatljivo da je prihvatio poziv na to javno predavanje, te su postavila pitanje njegovih motiva s obizrom da Snaga u svojim političkim ciljevima ima utjecaj na institucije "radi zaustavljanja nezakonitog poslovanja banaka".
Stoga, zaključuju da je narušio povjerenje koje sudovi moraju imati u javnosti, te njihovo pravo na nepristran sud.
Ustavni sud je preslušao što je sudac Kontrec govorio na konferenciji udruge Franak, na kojoj je bio i sudac Ustavnog suda Gorane Selanec, te Mato Palić i Zvonimir Jelinić s Pravnog fakulteta u Osijeku. Međutim, kako je Vrhovni sud već donio odluku prije održavanja konferencije, onda se nije moglo raditi o utjecaju na osporenu sudsku odluku.
K tomu, Kontrec nije bio ni izvjestitelj ni predsjednik vijeća pa ni na koji način nije mogao utjecati na preostalih četvero članova vijeća. Što se tiče pritisaka Gorana Aleksića za to Zagrebačka banka nije navela vjerodostojne dokaze. Suci imaju pravo sudjelovati u radu stručnih konferencija i na njima raspravljati o funkcioniranju pravnog sustava, a što im dopušta i Kodeks sudačke etike.
Ustavni sud je stoga zaključio da se konferencija u organizaciji udruge Franak ne može interpretirati kao nedopušteni oblik pritiska na pravosuđe, a niti se sumnja u neovisnost Vrhovnog suda može smatrati objektivno opravdanom. Kontrec ni na koji način nije iznosio svoj stav o tomu kako bi trebalo odlučiti u konkretnom slučaju, i u njegovu istupu nema ničega spornog, ocjena je Ustavnog suda.
mare, pipl mast trast as ustavni sudac,za izgrebat