Pitanje je kako bi to utjecalo na položaj žena na tržištu rada, bi li njihov položaj bio dodatno otežan s obzirom da i danas imamo poslodavce koji ženama postavljaju nedopuštena pitanja tipa formiranja obitelji, djece i slično. Činjenica je, naime, da su žene i danas manje zaposlene. Uvođenje tzv. menstrualnog dopusta u Hrvatskoj hipotetski bi dodatno otežalo njihov položaj, a poslodavci bi opet radije birali muškarce na pozicijama na kojima mogu birati između žena i muškaraca - komentar je čelnice Sindikata trgovine Hrvatske (STH) Zlatice Štulić na najnovije istraživanje portala MojPosao po kojemu većina građana podržava uvođenje menstruanog dopusta u Hrvatskoj.
Naravno, ukoliko bi do njega došlo, s obzirom da se u nas koplja još lome oko PDV-a na menstrualne potrepštine na koje je Vlada, unatoč ženskim inicijativama i saborskoj peticiji 2021., od početka travnja PDV smanjila na 13, umjesto na traženih 5%. Na anketu u kojoj je sudjelovalo više od 3300 ispitanika MojPosao je, podsjetimo, potaknuo nedavni prijedlog španjolske vlade koja, prva u EU, planira uvesti trodnevno bolovanje za žene koje pate od jakih menstrualnih bolova. Ono bi bilo dopušteno uz liječničku potvrdu, kaže se u nacrtu zakona, a u slučaju potrebe moglo bi se produžiti i na pet dana. S obzirom da je riječ o privremenoj nesposobnosti za rad, naknadu za bolovanje isplaćivao bi poslodavac na teret vlastitih sredstava i u ovim okolnostima, pišu tamošnji mediji. U slučaju plaćenog dopusta, žena bi imala mogućnost da nadoknadi izgubljene sate tijekom određenog broja mjeseci. Kako bilo, tamošnji sindikati su podijeljeni, dok hrvatski, s obzirom da im još nitko od mjerodavnih nije taj prijedlog stavio na stol, o tome nisu ni razmišljali ni komunicirali.
Prema istraživanju portala MojPosao, 70% ispitanika smatra kako bi tzv. menstrualni dopust u Hrvtskoj polučio pozitivne rezultate. "Žene su u menstrualnom periodu introvertnije, ranjivije i potreban im je odmor. Bol koju trpe negativno utječe na njihovo raspoloženje, kao i na obavljanje svakodnevnih radnih zadataka. Bio bi to spas za većinu žena" samo su neki od komentara pobornika menstrualnog dopusta, dok ih 24% smatra da je to pretjerivanje jer žene, u slučaju većih bolova, uvijek mogu uzeti slobodan dan ili otvoriti dan bolovanja. Dio ih pak vjeruje kako bi takva praksa narušila status žena u kompanijama te bi moglo doći do pada zapošljavanja ženskih osoba. “Takva bi odluka žene dovela u neravnopravan položaj. Žene bi se počelo diskriminirati, primale bi manju plaću ili bi jednostavno ostale bez posla”, jedan je od zaključaka ankete.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kratko su nam odgovorili kako o tome nemaju stav.
Iz dm-a, već 13 godina najpoželjnijeg poslodavca u Hrvatskoj, smatraju kako je briga o dobrobiti djelatnika jedna od temeljnih obveza poslodavaca koja im pomaže u razvoju odnosa povjerenja i podiže zadovoljstvo zaposlenika na višu razinu.
- Upravo na tome u dm-u temeljimo svoj odnos prema djelatnicama i djelatnicima i zato pozdravljamo svaku mjeru čiji je cilj osigurati dodatnu zaštitu njihova zdravlja. Smatramo da je mogućnost uvođenja menstrualnog dopusta potrebno ispravno i detaljno razraditi te razmotriti moguće učinke koje on može imati na položaj žena na tržištu rada - kazala je Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa u dm-u.
Sanja Sarnavka, predsjednica Zakladne uprave Solidarne, smatra kako bi trebalo napraviti istraživanje među zaposlenim ženama vezano za tzv. menstrualni dopust.
- Glupo je da se bilo što kaže, da treba ili ne treba. Dosta je žena koje nemaju nikakvih problema pa bi to mogao biti samo još jedan faktor zbog kojega će se žene manje zapošljavati - kaže Sarnavka po kojoj bi sindikati najbolje mogli utvrditi koliko zaposlenih žena u Hrvatskoj ima potrebu da im se dan-dva u mjesecu omogući da ostanu kod kuće.
- No po mom je mišljenju menstrualni dopust jedna od manje važnih stvari. Trenutačno je puno veći problem menstrualno siromaštvo, činjenica da treba skinuti PDV na menstrualne potrepštine koje su ogroman izdatak svakog mjeseca i puno je siromašnih žena koje su se vratile na krpcice i pelene koje iskuhavaju. Skidanje PDV-a s menstrualnih potrepština bilo bi jako jako važno u ovoj situaciji recesije i užasa od cijena - zaključila je Sarnavka.
Povlasticu "menstrualnog dopusta" zasad imaju žene u Japanu, i to od 1947. godine, u Indoneziji od 1948., te u Tajvanu i Južnoj Koreji, no nije poznato koliko se njome koriste kako ne bi bile manje konkurentne na tržištu rada, niti je svuda plaćena. Svojedobno su to pravo imale i žene u SSSR-u.