izborni predmet

Uvodi se novi predmet 'Škola i zajednica'. Otkrivamo koji đaci će ga slušati, o čemu će učiti...

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Uvodi se novi predmet 'Škola i zajednica'. Otkrivamo koji đaci će ga slušati, o čemu će učiti...
18.02.2022.
u 12:15
Sam predmet, kako naglašavaju sastavljači, temelji se na postavci da je za ostvarivanje osobne i društvene dobrobiti učenika nužno razvijati znanja, vještine i stavove o važnosti povezanosti u zajednici i aktivnog djelovanja pojedinca te se stoga dijeli u tri domene – dobrobit, povezanost i djelovanje.
Pogledaj originalni članak

Čak 47 zagrebačkih srednjih škola veća sad je iskazalo interes za uvođenjem novog izbornog predmeta učenicima – skraćeno ŠiŽ ili predmet puna naziva Škola i zajednica. Riječ je o predmetu čiji su kurikulum izradili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, riječki Centar za studije mira i konflikata i Prva riječka hrvatska gimnazija koja je, između ostalog, i prva u Hrvatskoj krenula s pilot-projektom novog predmeta koji bi se iduće školske godine ponudio srednjoškolcima Rijeke i Zagreba. Novi bi predmet imao u školskoj godini 70 sati, a slušali bi ga učenici drugih i trećih razreda u onim školama koje ga žele uvesti.

Sam predmet, kako naglašavaju sastavljači, temelji se na postavci da je za ostvarivanje osobne i društvene dobrobiti učenika nužno razvijati znanja, vještine i stavove o važnosti povezanosti u zajednici i aktivnog djelovanja pojedinca te se stoga dijeli u tri područja – dobrobit, povezanost i djelovanje.

Tako će se u sklopu "povezanosti" učenike poticati i poučavati da prihvaćaju i poštuju svoje tijelo i sebe kao osobu te da izbjegavaju negativne emocije prema samima sebi. 

– Koliko je povezanost bliska samopoštovanju, isto je toliko bliska i razvijanju empatije, potrebi za suradnjom i međusobnim pomaganjem, solidarnosti i vrijednostima zajedničkog rada. Mlade osobe potiče se na povezivanje s vršnjacima i osobama iz drugih generacija u lokalnoj zajednici. Cilj je povezivanja razvoj odnosa temeljenih na međusobnom poštovanju i uvažavanju različitosti, prihvaćanju drukčijih identiteta i stavova – naznačeno je u samome kurikulumu.

U području koje je nazvano "djelovanje" srednjoškolce će se poticati na aktivno sudjelovanje u pozitivnim društvenim promjenama. Tako bi trebali učiti o načinima i potrebi aktivnog djelovanja u lokalnoj zajednici i društvu, učiti o nužnoj brizi za okoliš, ali i naučiti razumjeti društvenu aktivaciju kao nužni alat za napredak, utjecaj na političke procese i donošenje odluka. U trećem pak području, koje nosi naziv "dobrobit", učenike će se poučavati važnosti ostvarenja dobrobiti u svim područjima društva poput kulture i sporta, ekonomije, demokracije, i socijalnih i ljudskih prava. 

– Dobrobit je povezana s odnosom prema prirodnim resursima i životu u globalnim ekosustavima čiji smo dio. U konceptualizaciji ugrađena je ideja da dobrobit ne ostvaruju izolirani pojedinci niti da ona dolazi sama po sebi, već da je za njezino puno ostvarenje potrebno aktivno djelovati u zajednici s drugima – navode autori kurikuluma. Tri područja koja su okosnica kurikuluma sadrže 11 tematskih cjelina koje obuhvaćaju, između ostalog, učenje o demokraciji i civilnom društvu, migracijama, urbanizmu i stanovanju, kulturi i medijima, važnosti fizičke aktivnosti i sporta kao i zdravlja, ekonomiji, društvenoj jednakosti, okolišu, generacijama...

Što se pak ocjenjivanja ovog predmeta tiče, trebalo bi se poticati formativno vrednovanje, odnosno vrednovanje
za učenje i vrednovanje kao učenje.

– U zaključnu ocjenu bit će uključena i procjena završnog rada grupe učenika te prezentacije tog rada, a u samom predmetu, odnosno njegovu poučavanju, nastavnik primarno zauzima ulogu mentora – jasno je istaknuto u kurikulumu novog izbornog predmeta.

A kako su novi predmet doživjeli riječki srednjoškolci koji su imali prilike sudjelovati u pilot-projektu?

– Recimo to ovako, nešto ti smeta, drugi se slože da im smeta, istražimo problem, nađemo odgovorne ljude, razgovaramo s njima, vidimo što se može riješiti i onda – ne bi vjerovao – problem se riješi. Ako sjediš kod kuće na kauču i žališ se, sumnjam da će se išta promijeniti. Novi predmet u školi i kažeš da je super, jesi li ti normalna? – tako mogu reagirati drugi učenici. Bez brige, ne učimo nikakve zakone ni ništa slično, stvarno je super, mi se zabavljamo onim što smatramo da su problemi nas mladih u Rijeci i pokušavamo ih riješiti, a ako uspijemo, mislim da ćemo biti i više nego zadovoljni – kazala je riječka učenica S. P (podaci poznati redakciji).

Prema za sada iskazanom interesu u Primorsko-goranskoj županiji 17 je srednjih škola sa ŠIŽ-om, a novi bi predmet od iduće godine treba biti ponuđen i učenicima 18 zagrebačkih gimnazija, među kojima su Gornjogradska, I. Gimnazija, II. Gimnazija, zagrebačka Hotelijersko-turistička škola, Škola za medicinske sestre Mlinarska,  Škola za medicinske sestre Vinogradska, Veterinarska škola, Druga ekonomska škola, Treća ekonomska škola, I. tehnička škola Tesla, Srednjoj škola Jelkovec, Škola za cestovni promet, Strojarsko-tehnička škola Fausta Vrančića i mnoge druge.

Video: Plenković najavio: Smanjujemo stopu PDV-a na higijenske uloške i tampone!

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

Avatar Númenor
Númenor
13:05 18.02.2022.

Ljevičarska indoktrinacija. Pod lijepim riječima i izrazima žele indoktrinirati djecu svojim idejama.

Avatar Barba
Barba
13:37 18.02.2022.

Valjalo bi razlučiti što traže profesori, što učenici, a što, od Možemo, postavljeni školski odbori.

LO
lonicera
13:38 18.02.2022.

Još jedan predmet lijeve indoktrinacije. Nekada su se lijeve stranke borile za prava radnika. Danas više ne. Lijeve stranke se zalažu za zabrane i ograničenja uz podupiranje krupnog kapitala. Desne stranke se tome protive. U tome se vidi značajna promjena na period unazad 40 ili 50 godina.