U Hrvatskoj sve jedinice lokalne samouprave moraju uvesti svjetlostaj, odnosno odrediti otkad do kad će se noću vanjska rasvjeta gasiti ili smanjiti barem na 50 posto. Tako je određeno Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima koji je napokon objavljen ovih dana i koji je provedbeni akt lani donesenog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja. Gradovi i općine tako sad moraju Planom rasvjete definirati početak svjetlostaja, pri čemu odstupanje može biti maksimalno do jednog sata u odnosu na sredinu noći.
Pravilnik bez nekih odredbi
A noć prema pravilniku predstavlja razdoblje od zalaska sunca do zore. Pri tome svjetostaj mora trajati najmanje tri sata, a smanjenje ili gašenje rasvjete može se odrediti i prije početka svjetlostaja. U ruralnim i urbanim područjima i područjima s ograničenom noćnom aktivnosti tijekom svjetlostaja većinu rasvjete treba ugasiti ili smanjiti sukladno opadanju razine aktivnosti. Što se tiče svjetlostaja u građevinskim područjima naselja, rezidencijalnim zonama, industrijskim i trgovačkim zonama te na prometnoj infrastrukturi, vanjska rasvjeta može se ugasiti ili smanjiti sukladno opadanju razine aktivnosti.
U urbanim područjima komercijalnog karaktera s visokim stupnjem noćne aktivnosti tijekom svjetlostaja rasvjeta se može smanjiti. Pravilnikom je određeno da se za vrijeme svjetlostaja intenzitet dekorativne rasvjete mora smanjiti za najmanje 50 posto početnog intenziteta ili ugasiti, a isto se odnosi i na rasvjete oglasnih ploča dok se krajobrazna rasvjeta mora ugasiti. Usto, za svjetlostaja obavezno je i gašenje rasvjete na rekreacijskim sportskim površinama i igralištima. Oglasne ploče površine veće od 20 četvornih metara moraju biti isključene za vrijeme svjetlostaja.
No novi je pravilnik naišao na kritike čak i nekih koji su bili članovi radne skupine koja je sudjelovala u njegovoj izradi. Tako su Hrvatski astronomski savez (HAS) i Udruga za zaštitu noćnog neba Naše nebo u otvorenom pismu ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću prigovorili među ostalim da je iz prve verzije pravilnika izbačeno da svjetlostaj počinje u 23 sata.
Oni smatraju da se time, a i drugim odredbama pravilnika, pogodovalo lobiju rasvjetne industrije. Tako navode da je član radne skupine bio i jedan od osumnjičenika u aferi Janaf Ljubomir Perušić kojeg se sumnjiči da je s Kreškom Petekom i Draženom Barišićem naštimavao Elektrocentru Petek natječaj za javnu rasvjetu u Velikoj Gorici.
Zelena javna nabava
– Ljeti je sredina noći u 1 sat, a to znači da svjetlostaj može trajati do četiri sata. To vam je kao da kažete da nema buke od jedan do četiri, a prije i nakon toga može se raditi što se hoće – upozorava Boris Štromar, dopredsjednik Našeg neba.
U Ministarstvu pak kažu da se svjetlostaj generalno govoreći odnosi na razdoblje noći od ponoći do 3 sata, ovisno o godišnjem dobu. Poručuju i to da su u pravilnik ugradili i kriterije Europske komisije za Zelenu javnu nabavu i mogućnost njihova korištenja. A što se tiče članova radne skupine za izradu pravilnika, kažu da su predstavnike pojedinih tijela državne uprave i ostalih institucija predložila sama tijela odnosno te institucije.
Jel se ta tzv. svjetlostaja odnosi i na solarnu rasvjetu? Zašto nas vračaju u mrkli mrak prošlosti kad postoje rješenja da se rasvjeta ne plaća osim početnih ulaganja u solarne lampe? Na dušu onima koji uvode svjetlostaju zbog svakog izgubljenog života, svake ozljede, svake materijalne štete koja će nastati u mrklom mraku svjetlostaje . Ovo je pogodovanje lopovima, silovateljima i kriminalcima na dva i četiri kotača. Opet će nagrajsati pošteni građani.