NJEMAČKI MEDIJI

Uvoz radne snage ne rješava hrvatski problem

radnici
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Ljubo Jurčić
28.07.2017.
u 12:10
Ekonomist Ljubo Jurčić ključan problem u vezi s nedostatkom radne snage pronalazi u "nepostojanju aktivne, konzistentne i Hrvatskoj prilagođene ekonomske i socijalne politike, koja bi izgradila sustav kojim će zaposliti svoje građane".
Pogledaj originalni članak

Hrvatska gospodarska komora predlaže rješavanje gorućeg problema manjka radne snage liberalizacijom uvoza radne snage i dopuštanjem rada maloljetnika i umirovljenika, no stručnjaci sumnjaju u uspjeh takvih mjera, piše DW.

Usred turističke sezone poslodavci se suočavaju s manjkom radne snage na hrvatskom tržištu rada. Kvalificiranih radnika nedostaje i u drugim djelatnostima, a burzi rada i dalje oko 170 tisuća nezaposlenih. Samo turizmu nedostaje oko tri tisuće radnika, a građevinskom sektoru njih oko dvije tisuće.

Sociolog Teo Matković izražava sumnju da bi to znatnije povećalo inače nisku radnu aktivnost mladih, a posebice starijih, upozoravajući da bi to istodobno "otvorilo nove rizike". Matković ističe da je rad učenika i studenata vrlo povoljan za poslodavce, ali podsjeća da je rad mlađih od 15 godina zabranjen međunarodnim konvencijama, dok je kod mlađih od 18 potrebno staviti naglasak na njihov interes i zdravlje, kao i obrazovanje.

Matković također podsjeća da je korisnicima starosne mirovine, ali ne i korisnicima prijevremene ili invalidske mirovine, rad do pola radnog vremena omogućen od 2014. godine. Zato se pribojava da bi omogućavanje rada prijevremeno zaposlenima moglo rezultirati masovnim egzodusom u prijevremenu mirovinu zaposlenika koji bi nastavili raditi. "Elegantnije bi bilo omogućiti zaštitu radnog odnosa i osobama starijim od 65 godina, ali uz zadržavanje prava umirovljenja", predlaže Matković.

Ekonomist Ljubo Jurčić ključan problem u vezi s nedostatkom radne snage pronalazi u "nepostojanju aktivne, konzistentne i Hrvatskoj prilagođene ekonomske i socijalne politike, koja bi izgradila sustav kojim će zaposliti svoje građane". 

Veliku pozornost u Hrvatskoj izazvala je "ponuda" Davora Šterna, bivšeg ministra gospodarstva i počasnog konzula Filipina u Hrvatskoj, koji predlaže uvoz radnika s Filipina. Jurčić pak odgovara da zapošljavanje stranaca, dok građani Hrvatske napuštaju zemlju, uopće ne rješava hrvatski problem, iako se slaže da kratkoročno treba omogućiti uvoz radne snage radi preživljavanja nekih tvrtki ili djelatnosti. "Rješenje hrvatskog problema nije u uvozu radne snage, jer se time zamagljuje naš temeljni problem, budući da hrvatska vlada ne kreira politiku koja bi odgovorila na pitanje što će raditi hrvatski građani", rezolutan je ugledni ekonomist, koji ponavlja da su "industrijska politika i poticanje gospodarstva svugdje u svijetu glavna briga države".

"Pojedine industrije morat će se gasiti, a pojedine industrije, poput turizma koji je profitabilan, neće voditi hrvatski građani, nego velike svjetske kompanije", pesimističan je Jurčić, koji ovaj problem smatra "prvorazrednim političkim pitanjem".

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 40

FI
fiberglas
13:27 28.07.2017.

Tako treba Štern!!!! To je odgovor!!!! To je mudrost pametnog čove!!! Filipinac će i dupeta dati za 2600 kuna! To je rješenje svih hrvatskih problema oko nedostatka radnika. Nemoj slučajno da ti preko čuba predje prijedlog da hrvatski poslodavci ( čitaj lopine od formata ) napokon počnu plaćati radnike onoliko koliko oni uistinu vrijede i da prestane robijanje za sitne novce! Tako npr. moja žena radi u firmi kojoj je država vlasnik, koja već dva mjeseca radi 6 dana u tjednu, firmi koja otpušta radnike a uzima narudžbe za duplo veći broj radnika negoli sad ima, a plaća kasni, a regresa nema, a plaća je - minimalac. U hr radi samo onaj koji mora jer je prestar za ići van ili koji još nije vani našao posla. Čim ova kula od karata prije padne, čvrsto vjerujem, bit će bolje.

HE
helidon
12:37 28.07.2017.

mislim da radnika ima već treba malo razmisliti o plaćama radnika kolike su i kada su

DI
Diesel
12:26 28.07.2017.

Ja mislim da je kasno za bilo kakvu reformu. Mi smo do te mjere pokvarili prije svega sebe, a zatim i institucije, a posebno pravosudje, da tu vise nema prostora za reforme. Meni je trebalo 20 godina na zapadu da shvatim da moje radne navike i uopce vizija rada su pogresne. Mi imamo silne kulturoloske probleme koji se udvostrucavaju korupcijom, nepotizmom i kriminalom, tako da mi vise uopce nemamo nikakve sanse u vremenima globalne ekonomije. Prica je zavrsena, laku nam noc.