Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je ponovno članice tog saveza da povećaju izdvajanja za obranu, i to na preporučenih dva posto BDP-a. Hrvatska bi tako svoj vojni proračun trebala povećati sa sadašnje 4,2 milijarde na 6,6 milijardi kuna. S obzirom na ekonomsku krizu, postavlja se pitanje koliko je to u hrvatskom slučaju ostvarivo.
Zoran Drča, pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku, kaže da, prema zadnjim podacima iz NATO-a, Hrvatska za obranu izdvaja 1,4 posto BDP-a i da smo po tome na osmome mjestu među 28 članica NATO saveza. Samo tri članice izdvajaju za obranu više od dva posto BDP-a, a to su SAD, Velika Britanija i Turska.
Drča kaže da se pri tome ne radi o obvezi, nego o preporuci koliko bi članice trebale izdvajati za obranu. Uz to, obrambeni zavjet koji su sklopile članice NATO-a preporučuje da se zaustavi pad izdvajanja za obranu te da u sljedećih 10 godina sve članice 20 posto svojih vojnih proračuna izdvajaju za kapitalne investicije.
– Hrvatska je ispunila preporuku o zaustavljanju pada izdvajanja za obranu jer i nakon rebalansa državnog proračuna nije došlo do značajnih promjena u obrambenom proračunu, a i projekcije do 2017. godine su na istoj razini, što znači da održavamo stabilnost. Do rasta vojnog proračuna moglo bi doći kad počne rasti BDP – objašnjava Drča. Što se tiče udjela kapitalnih investicija, u tome Hrvatska ne stoji tako dobro, u drugoj je polovici liste članica NATO-a po tom kriteriju.
Trenutačno za kapitalne investicije u obrambenom resoru izdvajamo oko 10 posto vojnog proračuna. Drča smatra da ni to nije loše, iako priznaje da bi moglo biti i bolje.
Rusija i Kina
Predsjednik HDZ-ova Odbora za nacionalnu sigurnost, obranu i unutarnje poslove, umirovljeni general Damir Krstičević, kaže da je svjetska ekonomska kriza značajno utjecala na smanjivanje obrambenih proračuna gotovo svih država članica NATO-a, a da u isto vrijeme rastu izdvajanja za obranu država poput Rusije i Kine.
– Mi smo također svjesni da je ulaganje u zajedničke obrambene sposobnosti preduvjet sigurnosti i stabilnosti, ne samo u Hrvatskoj, već i na globalnoj razini. Bez toga nema ni gospodarskog oporavka, ni željenog gospodarskog rasta – kaže Krstičević. Dodaje da će se zalagati za održivo povećanje ulaganja u obrambene sposobnosti zemlje i daljnji razvoj Oružanih snaga, ali vodeći računa o gospodarskom potencijalu zemlje i ukupnim svjetskim gospodarskim kretanjima, stavljajući pri tome prioritet na ukupno uravnoteženje obrambenog proračuna, na otvaranje potencijala za modernizaciju i opremanje Oružanih snaga.
Vojni analitičar Igor Tabak smatra da realno Hrvatska izdvaja za obranu manje od 1,4 posto BDP-a, jer u hrvatskom obrambenom proračunu ima i više nevojnih rashoda poput onih za gašenje požara, obalnu stražu, obranu od poplava.
– Hrvatska ima relativno svježe ustrojenu vojsku koja je organizacijski ustrojena za vođenje rata, ali ne i za dugoročnu održivost. Stoga je problem našeg obrambenog sektora dugoročna održivost – upozorava Tabak. Hrvatska vojna tehnika gotovo uopće nije obnavljana u zadnjih 25 godina i velikoj većini te tehnike bliži se rok za otpis.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra pak da preporuke NATO-a nisu ciljevi koji se ne mogu dosegnuti. Prema njegovu mišljenju, ulaganja u vojni sektor mogu biti u funkciji ekonomskog oporavka domaćeg gospodarstva.
– Pri tome, naravno, ne mislim na proizvodnju zrakoplova koju nemamo, nego primjerice na proizvodnju dijelova za njih, opremu... Ulaganja u vojnu tehnologiju imaju veće ekonomske učinke nego ona u cestovnu infrastrukturu u koju je dosad Hrvatska ulagala – objašnjava Novotny.
Dodaje da je zagovornik jačanja ulaganja u obrambeni sektor jer u vojnoj industriji Hrvatska već ima etablirane tvrtke.
Novotny smatra da se ne radi o velikom novcu u odnosu na ukupne rashode državnog proračuna.
Smanjiti socijalna davanja
– Previše trošimo na socijalne i kvazisocijalne transfere, a to nije imalo nikakvog učinka na ekonomski rast. Stoga je bolje smanjiti te socijalne transfere i povećati ulaganja u obranu koja će imati te učinke – kaže Novotny.
Na tragu toga što Novotny kaže su i ugovori koje je MORH nedavno potpisao sa 22 hrvatska proizvođača namjenske proizvodnje, ukupno vrijedna 50 milijuna kuna. Hrvatske tvrtke tako će Oružanim snagama RH isporučiti odjeću, obuću i jurišne puške.
pro hdz mediji su nas uvjeravali da sa NATO će svi ulagati u hrvatsku i da ćemo biti bogati.