Posljednji tjedan prije odlaska na jednomjesečnu zimsku stanku, saborski zastupnici započeli su s radom od ponedjeljka, umjesto od srijede kako je to inače pravilo. Uoči rasprave o Vladinom prijedlogu podizanja minimalne plaće, zastupnici su dobili vrijeme za slobodne rasprave u kojima su se bavili Marakeškim sporazumom, sudbinom Uljanika i 3. maja, povećanjem cenzusa za oslobađanje od povećanja dopunskog zdravstvenog osiguranja...
Predsjednik SDP-a Davor Bernardić se u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava osvrnuo na Marakeški sporazum, s obzirom na to da je naša delegacija upravo u Marakešu gdje bi ga trebala prihvatiti.
- To nije klasični međunarodni ugovor jer se ne potpisuje niti ratificira, to je katalog mjera koje se odnose na zakonite migracije – pojašnjava Bernardić te dodaje kako države članice same biraju koje mjere žele, odnosno ne žele inkorporirati.
- Vrijeme je da progovorimo o tome, koliko god se to nekima u ovoj dvorani ne sviđalo. Kome to ne odgovara? Ne odgovara saborskoj većini na čelu s HDZ-om zato što se ne žele konfrontirati s radikalno-konzervativnim građanima, od kojih su prije dobivali glasove, a koji imaju potpuno različito mišljenje o tom sporazumu od te Vlade. Ovdje se radi o pitanju kao što je bilo s Istanbulskom konvencijom, ili kad je na dnevnom redu bio referendum Narod odlučuje ili pak kad se donosio Zakon o udomiteljstvu, a vjerujem da će takav kukavički odnos HDZ imati i kada će se u Saboru raspravljati o Zakonu o pobačaju. Kad god su na dnevnom redu teme oko kojih se oni ideološki ne mogu usuglasiti, onda ih oni guraju pod tepih i rasprava se skriva od očiju javnosti – ustvrdio je Bernardić upitavši HDZ-ove zastupnike čega se boje. Zato, dodaje, misli da je Sabor trebao raspravljati o Marakeškom sporazumu, posebno kad u Hrvatskoj ne žele ostati ni njeni građani, a kamoli migranti.
Da je Sabor trebao raspravljati o tom sporazumu, složio se i čelnik Mosta Božo Petrov koji ipak, za razliku od šefa SDP-a, drži kako Hrvatska ne bi trebala usvojiti taj sporazum, jer to neće napraviti ni njeni susjedi s kojima bi trebali zajednički rješavati probleme migranata.
- Marakeški sporazum predstavlja ugrozu i opasnost za Hrvatsku. Dosad su susjedne zemlje s Hrvatskom rješavale probleme vezane uz migrante, a danas odbijaju ići u Marakeš. Zašto? Pa i SAD koji nam je bila strateški partner ne želi biti dio tog sporazuma, zašto? Zbog čega i od koga ćemo mi onda tražiti pomoć? Sve susjedne zemlje s kojima smo trebale rješavati gorući problem ne žele biti dio tog pakta, od koga ćemo tražiti pomoć, od Junckera čija je ideja budućnosti Europe u kojoj sve članice nisu jednake. Hoćemo biti opet predziđe briselskog birokratskog aparata? Kako drugačije objasniti da ovi zastupnici nisu dobili niti mogućnost da uopće rasprave o tome je li za Hrvatsku dobro da prihvati sporazum – komentirao je Petrov. Prozvao je HDZ-ovog Miru Kovača što kao predsjednik odbora za vanjsku politiku nije dozvolio da se glasuje o njegovom prijedlogu da i Sabor na plenarnoj sjednici raspravlja o Marakeškom sporazumu.
- Treba li Sabor slušati Vladu, ili onako kako je ustavotvorac zamislio, da Vlada traži podršku Sabora – zanima Petrova koji je zamjerio što je predstavnik Vlade otišao u Marakeš podržati sporazum o migrantima iako nema mišljenje Sabora.
Prozvani Kovač odbacio je prozivke Bože Petrova.
- Slušam kolegu Petrova koji govori da smo trebali raspravljati o sporazumu, a zašto to nisu tražili, gdje je interpelacija, je li tražio uvrštenje takvog prijedloga u dnevni red da se to raspravi? Nema ni toga. Odbor za vanjsku politiku je organizirao tu raspravu na moju inicijativu, sporazum smo tamo primili na znanje, a slušamo bajke Petrova kako je veliki borac za demokraciju – uzvratio je Kovač pozvavši Petrova, bez obzira na to što se danas usvaja Marakeški sporazum, da raspravu o tome traži do kraja ovog tjedna, prije nego odu na praznike.
Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku upozorio je na loše stanje u Uljaniku i 3. maju zapitavši se misli li tko kako je radnicima ta dva škvera u ovo doba adventa.
- Jasno je da se stvaraju preduvjeti da ta dva brodogradilišta završe u stečaju. To se vidi po nezainteresiranom stavu Vlade iako tamo ima 25 posto udjela. To je nedopustivo, očito je da sve ide u smjeru pretvaranja tih brodogradilišta u nekretninski biznis – primijetio je Lovrinović zatraživši odlučno spašavanje brodogradnje.
Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja ponovno je podsjetio da ističe 100 dana od obećanja ministra rada Marka Pavića da će zajedno s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem da će riješiti povećanje cenzusa za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Goran Aleksić iz SNAGA-e se osvrnuo na informaciju o dobiti banaka, podsjetivši kako su u Hrvatskoj banke bilježile gubitke tek dvije godine – 1998. i 2015. - s time da, tvrdi, 2015. nisu imale gubitke zbog konverzije kredita u švicarcima, nego su samo to tako prikazale.
- Nastavljaju poslovati u duhu najboljeg mogućeg poduzetnika u povijesti RH, niti oru niti kopaju, samo raspolažu tuđim novcem, posreduju i zarađuju ogromne profite. Vrlo je zanimljivo kako banke u Hrvatskoj nesrazmjerno bolje posluju u odnosu na jača gospodarstva, zato što naplaćuje ogromne naknade, nezakonite kamatne stope, jer ovdje uopće ne investiraju nego žive od hrvatskih građana – zaključio je Aleksić.
HNS-ov Stjepan Čuraj ukazao je propust o izmjeni pravilnika o porezu na dohodak, izrazivši nadu da on nije namjeran.
- Govorimo o neoporezivom dijelu koji se od 1. prosinca povećao za 5000 kuna. U Pravilniku su ispušteni samostalni osiguranici, odnosno obrtnici ili nositelji OPG-a, oni prema ovom pravilniku mogu isplatiti taj neoporezivi dio svom radniku, ali ne mogu sebi – upozorio je Čuraj pozvavši da se ovo riješi jer su oni stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na ostale radnike.
Pogledajte video kaosa u Saboru:
koga se boje? hahaha... bernardiću, tebe sigurno ne!