Ekstremni vremenski uvjeti pogađaju Europu. Katastrofalne poplave, prouzročene ciklonom Boris, pogodile su Rumunjsku, Poljsku, Austriju i Češku, a život je izgubila najmanje 21 osoba. U poplavama je u Rumunjskoj poginulo sedmero ljudi, šestero u Poljskoj, petero u Austriji i troje u Češkoj. Mađarska tek očekuje vrhunac vodenoga vala, a što se tiče Hrvatske, zbog očekivanog porasta vodostaja rijeka Mure, Drave i Dunava, Ravnateljstvo civilne zaštite izvijestilo je u utorak kako su započele preventivne mjere na rizičnim područjima. Više o vremenskim neprilikama za Večernji TV otkriva meteorolog Krunoslav Mikec.
"Poljska, Slovačka, Češka, Rumunjska... To je dio Europe koji je najviše zahvaćen, istok i središnji dijelovi, uglavnom sjevernije od naših krajeva. Kod nas nije bilo toliko puno kiše, ali s obzirom na sušno razdoblje koje je dugo trajalo, količina oborine i kod nas je bila velika. To je prouzročilo nagle poraste vodostaja, posebno na velikim rijekama, zbog toga su nastale velike štete. Ciklona se postupno popunila i visinski ciklonalni vrtlog retrogradno se od istoka prema zapadu pomaknuo tako da je sada ta visinska ciklona ponovno u blizini Italije na Sredozemnom moru. Zbog toga je bilo problema zbog obilnih oborina. Ta će ciklona utjecati na vrijeme u našim krajevima, posebno na području Jadrana. Može biti obilnijih pljuskova", pojasnio je.
Osvrnuo se i na rizike od poplava za Hrvatsku: "Koliko možemo pratiti informacije Hrvatskih voda, najozbiljnija je situacija s Dunavom koji je jako porastao u zemljama u našoj okolici. Vodni val, koji je ondje, do nas bi trebao stići početkom sljedećega tjedna. Za sada su umirujuće vijesti da se ne očekuje onako rekordan vodostaj kao što je bio 2013. godine".
Temperatura zraka porasla je, a danas se očekuje oko 20°C, potvrdio je te komentirao ima li rizika od oluja zbog velike promjene temperature: "Ljetne oluje, kakve se znaju događati, ne očekuju se, ali na jugu Jadrana postoji mogućnost obilnih pljuskova, posebice otvoreno more, otoci, ali i obala Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. Ponegdje bi moglo biti problema s obilnom kišom i pojavom bujičnih ili urbanih poplava."
Odgovorio je i do kada se mogu očekivati visoke temperature: "Temperatura zraka od danas je postupno porasla. Takve se vrijednosti, koje su bliže uobičajenima, očekuju i u sljedećem razdoblju. Možemo očekivati porast nakon ovog naglog zahladnjenja. Kraj rujna donio bi olakšanje, što se vremenskih prilika tiče, i puno rjeđu kišu, ne možemo reći da će potpuno izostati, ali svakako uz više vrijednosti temperature nego što je bilo u prošlih nekoliko dana."
VEZANI ČLANCI:
Dugoročne prognoze, kako je istaknuo, pokazuju da će se i dalje nastaviti iznadprosječne topline. "Što se tiče snijega u zimi, teško je predvidjeti. Može se reći kako ga ne bi trebalo baš biti, ali nije isključena situacija kao ova koja se dogodila. Uz nešto malo niže vrijednosti temperature, u nekoliko dana u kraćem razdoblju moglo bi biti snijega. Ponajprije se to odnosi na gorsku Hrvatsku, ali nije isključeno ni u nizinskim predjelima. To su špekulacije", navodi.
"Boris je već bio kod nas. Vratio se prema zapadu, sada je trenutačno uz obalu Italije. Djelovat će na vrijeme najviše na Jadranu, nešto i u dijelu unutrašnjosti", kazao je Mikec te istaknuo kako će idućih dana biti puno stabilnije. Ciklona Boris će, kako je pojasnio, postupno nastaviti prema jugoistoku i popuniti se, odnosno nestati.
Pojasnio je koji su kriteriji za crveni meteoalarm: "Vrlo opasno vrijeme. U DHMZ-u slijedimo taj sustav meteoalarma u kojem su uvedene boje semafora. Crveno upozorenje stvarno je uključeno kada se događa nešto vrlo opasno. Što se ove vrućine tiče, ove godine su možda bila česta crvena upozorenja. Takva je bila godina, takvo ljeto – ekstremno toplo. Vjerujem da je mnogima bilo teško preživjeti."
Cijelu emisiju možete pogledati u videu i na kanalima Večernjeg lista.
GALERIJA Nestvarne scene u češkom gradu. Pukla brana Odre, voda preplavila kuće i tvornice