Malenica: Spremni smo potpisati dodatne garancije da će se plaće u pravosuđu povećati

Nakon što su štrajkaši u ponedjeljak najavili kako prestaju obavljati i hitne postupke na sudovima te će obavljati samo one nužne, vidljivo je kako ni ministarstvo ni pobunjeni službenici i namještenici ne popuštaju. Ministar pravosuđa Ivan Malenica jučer ih je pozvao da se ''vrate na svoja mjesta'', a ovoga utorka gostovao je u Večernjakovoj emisiji te podijelio što se očekuje u idućim fazama.

Emisiju je moderirala Iva Boban Valečić.

Čuli smo neslužbeno da je završen sastanak na Vrhovnom sudu gdje su sindikati išli po mišljenje što bi bili nužni poslovi u vrijeme štrajka. Može se čuti da će dalje ići istrage i postupci koji se tiču djece s duševnim smetnjama, ali to je zapravo to. Što će biti s ostalim postupcima? 

Nemam te informacije, ali bih pričekao naredbu predsjednika Vrhovnog suda. 

Čujemo i da se ne može računati na svakodnevne poslove koji trebaju građanima. Imate li podatak koliko je predmeta u zastoju?

To nije dobro ni za građane ni službenike koji bi htjeli završiti sa štrajkom što prije. Te poslove treba i odraditi, čekaju ih svakako. Međutim, ova pozicija nije dobra ni za Vladu, kao ni za poduzetnike tako da cijelo vrijeme apeliram na razumijevanje Sindikata da se nađe rješenje koje je prihvatljivo. Razgovarali smo s njima posljednjih mjesec dana, ponudili smo i sporazum, a trenutno se nalazimo i u velikoj reformi plaća. Ona obuhvaća novog Zakona o plaćama i donošenje dviju uredbi. U ovom trenutku ne znamo koliko je predmeta u zastoju, jer se veći dio predmeta ne unosi u sustave. Moja procjena je da se 30 do 40 posto redovnih poslova na sudovima obavljalo u proteklih mjesec i pol. 

Imate li procjene o šteti?

Mi smo poduzimali sve hitne radnje na kojima može postupiti šteta, tako da nemam te informacije. Ne mogu ja komentirati hoće li doći do pokretanja postupka protiv države za naknadu štete.

Kada su liječnici bili u toj situaciji, s njima je relativno brzo postignut dogovor. Zašto ovdje toliki otpor? Mahom se radi o ženama. 

Iz pozicije pravosuđa, suci nisu dio zakona o plaćama. Oni imaju poseban zakon i takav će ostati, tako da njima osnovica nije rasla od 2008. Mi smo imali razgovore sa sindikatima o povećanju plaća, a zadnje se dogodilo u četiri intervala, a čitavo vrijeme je rasla i osnovica. To je prvi korak, a drugi je kroz zakone i uredbe. Ne treba zanemariti ni povećanje regresa, a najesen idu i sastanci oko povećanja osnovica. Sve ove godine je Vlada činila velike napore da se povećaju plaće, što smo iznijeli i medijima. 

Koliko su prosječne plaće, a kolika je najniža?

Najniža plaća državnog službenika i namještenika je 660 eura, s obzirom da je prema zakonu minimalna plaća 560 eura, dakle plus dodatak od 100 eura. Naravno, postoje drugačiji obračuni kada se uzima u obzir godišnji ili bolovanja. Prosječna plaća službenika u tijelima sudbene vlasti je 904 eura. Mogu samo usporediti povećanje plaće sudskog zapisničara koja je 2016. bila 495 eura, dok je prošloga mjeseca bila 843 eura. S druge strane, imamo administrativnog referenta u ministarstvu unutarnjih poslova kojem je plaća povećana za 287 eura. 

Ljudi govore kako im to nije dosta za život. 

Mi smo svjesni bili toga da su plaće male, zato smo pokrenuti reformu pravosuđa. To je činjenica. Međutim, kao odgovorna Vlada pristupamo tome tako da ćemo povećati plaće kako bismo došli na minimalnu plaću od 1.000 eura. Mi ne bježimo od toga da je teško živjeti s tom plaćom.

Zašto im je teško udovoljiti?

Došli smo u finiš reforme sustava plaća koji će se realizirati. U drugom koraku također idemo u povećanje plaće, početkom sljedeće godine. Predložili smo im i da oni predlože što bi bilo dobro da uđe u sporazum.

>> VIDEO Zagreb: Štrajk pravosudnih službenika od ponedjeljka ulazi u radikalniju fazu

Što vi njima nudite u tom sporazumu?

Predvidjeli smo potpisivanje sporazuma s predstavnicima sindikata, istaknulo se što je Vlada dosada poduzela te što će poduzeti. Tamo su bili i koeficijenti za pojedine kategorije u pravosuđu i kako bi oni trebali izgledati počekom sljedeće godine. 

Bitno je istaknuti za novi zakon da osim uredbi koje će donijeti nove koeficijente, on sadrži i odredbe koje se odnose na horizontalno promicanje u plaći. Imali ste službenike koji nisu mogli napredovati, a sada smo uveli i da oni mogu napredovati u smislu povećanja plaća.

Ljudi ne žele raditi ako im se ne poveća plaća. Nitko ne zna kada će te uredbe stupiti na snagu. Kad će dobiti povišicu?

Nije to beskonačno puno mjeseci. Mi smo spremni u sporazum staviti dodatne garancije da će se dodatno povećati koeficijenti u sadašnjoj uredbi, ali je Sindikat odbio bilo kakav sporazum koji ne uključuje trenutno povećanje plaće. 

Zašto im se aktualno ne da nekakav dodatak da se ova situacija riješi?

To sad ulazi u aferu političkih okolnosti. Ovaj dodatak od 100, 80 i 60 eura koji košta godišnje 468 milijuna eura, a vi postavljate tezu da oni nisu dobili ništa. Ovo predstavlja za pojedine službenike povećanje od 20 posto. 

Tražio se i izuzetak pravosuđa iz novog sustava plaća, a predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić smatra da bi oni trebali biti pokriveni drugim zakonom jer se radi o neovisnom pravosuđu. 

Neovisnost ne podrazumijeva plaće službenika, točno se zna na što se to odnosi. Najočitiji aspekt je da se nitko ne miješa u rad pravosudnih dužnosnika. U Sloveniji sudski službenici su državni službenici, čini mi se da je isto tako u Francuskoj. Ne znam što to znači kada bi došlo do odvajanja i je li bi onda predsjednik Vrhovnog suda mogao određivati plaće. 

Iz Vrhovnog suda dolaze neslužbene najave da bi se moglo zatražiti i nadnacionalnih institucija poput Europske komisije i Suda EU. Bojite li se takve situacije?

Kad bi se oni njima obratili, vidjeli bi što Vlada zapravo radi u smislu povećanja plaća. Čitavo vrijeme komuniciramo s EK i zajedno s njima radimo na reformi pravosuđa. Postojale su situacije kad se smanjivala plaća i to se može opravdati time da se obavještavaju nadnacionalne institucije, ali mi ovdje povećavamo plaće. 

POVEZANI ČLANCI:

Kad bi Vlada udovoljila zahtjevima štrajkaša, bili bi to poljuljalo reformu?

Negativno bi utjecala na reformu jer smo u fazi konsolidacije radnih mjesta. To je realna opasnost da se prihvaćanjem ovakvih zahtjeva to dogodi. U najmanju bi ruku otežalo provođenje reforme. Ne bih rekao da je ugrožen novac NPOO-a, ali ako bismo prihvatili ovakve zahtjeve, to bi otežalo konsolidaciju radnih mjesta. 

Za kraj, EK je već zamijetila da su plaće u sudstvu problem i upozorila je Hrvatsku. Kako gledate na to?

Mi smo nakon toga i povećali plaće. Brojni su pokazatelji da Vlada ima cilj povećati plaće u čitavoj državnoj službi.

Oporba traži izvanrednu sjednicu Sabora. Mislite li da će se ona održati?

Oporba je svjesna svih aktivnosti koje Vlada poduzima. Naravno kad pogledate NPOO, 17 od 70 reformi veže se uz pravosuđe. Ne bježimo od činjenice da postoje problemi i dugotrajni postupci, ali idemo u smjeru da se to riješi. Mislim da čitavo vrijeme Sabor raspravlja o pravosuđu, svaki tjedan postoje zakoni iz domene pravosuđa. 

Podsjetimo, zbog štrajka je oporba uputila zahtjev predsjedniku Zoranu Milanoviću za sazivanjem izvanredne sjednice Sabora. Večernji list ranije je doznao kako je preko vikenda već bilo određenih kontakata između Ureda predsjednika i nekih saborskih klubova na tu temu. Prošlog tjedna sam predsjednik, upitan hoće li tražiti izvanrednu saborsku sjednicu, tu opciju nije do kraja odbacio.

>> VIDEO Malenica: Pozivam sve koji su u štrajku da se vrate na radna mjesta i prihvate ponudu Vlade