Moglo bi se očekivati da će čovjek možda naći bolje prijatelje među robotima nego među ljudima. Kako će roboti sve raditi, možda više nećemo trebati raditi pa ćemo imati više vremena i biti kreativni. No dođe li znanje u krive ruke, to bi nas moglo stajati više nego nuklearni rat.
A besmrtnost će možda značiti da ćemo nastaviti živjeti u nekom računalu - neke su od misli našeg uglednog znastvenika Igora Rudana, koje je izgovorio u kratkom filmu, prikazanom u uvodu panela “Kuda ide znanost” u sklopu projekta “Pogled u budućnost 2068.”, koji je organizirao Večernji list u suradnji s partnerima HEP-om, Algebrom, Semarkom, Atlanticom i Huaweijem. Na panelu, održanom na visokom učilištu Algebra sudjelovali su i govorili o onome što nas očekuje za 50 godina prodekan za istraživanja na visokom učilištu Algebra i direktor Algebra LAB-a Leo Mršić, profesor Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda te Gordan Lauc s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, ujedno i vlasnik Genusa.
Niz etičkih pitanja
- Realno je očekivati da će 2068. roboti biti svuda oko nas jer umjetna inteligencija ključna je tehnologija već sada. Evo, roboti će uskoro i ovdje kod nas, na Rebru, moći operirati sami, i to nije ništa iznenađujuće za suvremenu tehnologiju. Ne samo to, roboti će uskoro moći predložiti i kompletnu dijagnostiku, kao i operativne zahvate koji su potrebni. A već danas u svijetu radi tri milijuna robota, u čemu prednjače Kinezi - kazao je Bojan Jerbić istaknuvši da razumjeti budućnost znači sudjelovati u njezinu razvoju.
Ipak, upozorio je da budućnost nosi i velike zamke jer tada će samo manji broj ljudi moći živjeti dobro. Pojasnio je, sva zanimanja koja karakterizira neki oblik rutine bit će zamijenjena računalima ili robotima (inženjeri, liječnici, pravnici...) Podsjetio je da 80 današnjih zanimanja nije postojalo prije sto godina te da će se naši unuci jednom čuditi tome što su njihovi djedovi i bake radili na traci spajajući glačalo.
- Ipak, iako se tehnologija i robotika razvijaju da bi nam olakšale život sve to otvara cijeli niz etičkih pitanja - upozorio je Jerbić.
Klimatolog Ivan Güttler ustvrdio je da manje poznajemo dno oceana nego površinu Mjeseca, a tu nam robotika može puno pomoći.
- Svaki stanovnik godišnje u atmosferu emitira pet-šest tona ugljikova dioksida, a zbog njegova porasta mijenja se globalna temperatura. Zagrijavanje cijelog svijeta za samo jedan stupanj znači velike promjene. A jako teško ćemo zadržati to zagrijavanje na samo jednom stupnju. Najcrnji scenarij predviđa da će se do kraja 21. stoljeća trend porasta temperature kretati oko četiri-pet stupnjeva, što znači ogromne promjene u ekosustavu.
Na Arktiku će ljeto sve češće biti bez leda, a za Sredozemlje i srednju Ameriku predviđa se da će za 50 godina doći do zagrijavanja za dva stupnja i bit će za 50% manje oborina. Porast razine mora do kraja ovog stoljeća bit će do jednog metra na globalnoj razini. To će se ipak manje osjetiti u Sredozemlju gdje se predviđa porast razine mora za 60 cm. Sve će to iziskivati troškove u milijunima - upozorio je Güttler dodavši kako već postoje društva koja se dobro prilagođavaju klimatskim promjenama, ali postoje i ona siromašnija koja si te neophodne prilagodbe ne mogu priuštiti.
Stoga je izrazio bojazan da ni do 2068. svi neće imati iste uvjete za prilagodbu.
- Za 50 godina printat ćemo organe, produžit će se životni vijek, pa će to možda biti svijet starih ljudi. Iako, naša je genetika uređena na optimalnu dob od 30-ak godina, ostalo vrijeme dobili smo razvojem tehnologije pa će medicina i farmacija imati puno posla da nas u budućnosti održe živima. Zato će se ići na personalizaciju medicine. A posebno će trebati riješiti problem debljine, osobito kod djece - istaknuo je Gordan Lauc ustvrdivši da se u posljednjih 20 godina globalno siromaštvo smanjilo i da svijet sada živi u blagostanju kakvog dosad nije bilo. Nije sve zapisano u genima, kaže, već i u okolišu pa će zato ubuduće biti sve više markera i podataka koje nećemo znati čitati, ali će ih zato znati iščitati umjetna inteligencija.
Kako ćemo koristiti znanje
- U budućnosti će biti više tumorskih bolesti, no moći ćemo ih bolje kontrolirati. Bit će i više novih upala. Ljudi će opet početi umirati od tuberkuloze, jer antibiotici više neće reagirati ni na što. No gotovo svi ljudski organi moći će se zamijeniti i napraviti, ali mozak teško, možda i nemoguće - najavio je Lauc. Kazao je da je teško sve predvidjeti, jer ljudi nisu jednaki. Odgovaralo im je da se obavljaju različiti poslovi, ali kad rutinske poslove preuzmu roboti može doći do većeg raslojavanja ili porasta blagostanja.
- Kada netko ima podatke i znanje, treba znati kako sve to koristiti. To je jako važno. Kada u budućnosti roboti budu obavljali mnoge poslove umjesto ljudi pitanje je - a što ćemo onda s vremenom koje ćemo dobiti. Osim toga, ubuduće će se smanjivati rokovi za sve poslove pa su i to dodatni pritisci koji nas neizbježno očekuju - rekao je Leo Mršić, uz naglasak da znanost uvijek spaja ljude, ali pitanje je koliko će ljudi to koristiti.
Nastavio je da mladi danas zbog razvoja tehnologije i lake dostupnosti gube motivaciju, no u budućnosti će upravo cjeloživotno obrazovanje biti jako važno. Na kraju panela, upitani što bi voljeli da se otkrije za 50 godina, uzvratili su: bioračunala, razvoj tehnologije izvlačenja ugljikova-dioksida iz atmosfere i odgovor na to pitanje što s tim viškom vremena koje ćemo imati zahvaljujući robotima koji će raditi umjesto nas.
Imamo sreću da svaki napredak zaobilazi Hrvatsku za sto godina.Stanovništvo će se smanjiti jer će ih pokositi liberalni kapitalizam i umrijeti će od gladi.Živjeti će samo oko 10% najbogatijih za koje će raditi robovi.Samo zabrinjava kome će se onda prodavati oružje,valjda robotima.