Josipović: Imam noćnu moru – da se Sirija preseli na Balkan

Danas je održana još jedna konferencija Hrvatska kakvu trebamo, koja je, nakon prvog izdanja održanog prije dva mjeseca, prerasla u jedan od najvažnijih društvenih i političkih događaja u Hrvatskoj. Na današnjoj konferenciji u prvom je planu bilo brendiranje Hrvatske.

Nakon izlaganja uslijedile su panel-diskusije, a prva je bila Hrvatska i svijet – definiranje nove hrvatske vanjske politike, u kojoj su sudjelovali Ivan Šimonović, Ivo Josipović, Marija Pejčinović Burić, Tonino Picula i Mate Granić.

Bivši predsjednik Ivo Josipović bio je kritičan zbog izostanka podrške Vesni Pusić u kandidaturi za glavnu tajnicu UN-a. Nije se složio s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, koja je u izlaganju prije panela bila kritična prema diplomaciji. Smatra da ne treba zanemariti Balkan.

– Hrvatska ima tu snagu i najviše može u međunarodnoj zajednici privući pozornosti i priznanja da se profilira kao snažni mirotvorni i integrativni faktor i da bude čvrsta ruka EU u provedbi politike prema jugoistoku Europe. Staviti povez na oči i praviti se da susjedne zemlje ne postoje nije dobro, ako hoćete i zbog Hrvata koji žive u BiH – rekao je Josipović.

Eurozastupnik Tonino Picula rekao je da Europska unija uskoro postaje unija 27 zemalja i da se na stjegovima ispred Europarlamenta neće tako skoro podići zastave buduće 28. članice, osim ako se Island ne predomisli. To je prilika da promislimo kakvu Uniju želimo, smatra Picula. Rekao je da se zaboravlja elementarna zemljopisna činjenica da je mnogo podunavskih i sredozemnih zemalja, ali je samo jedna zemlja i podunavska i sredozemna – Hrvatska.

– Samo RH svojim teritorijem povezuje Podunavlje s Mediteranom. To je zemljopisna činjenica, ali treba je pretvoriti u snažno pokriće za naše ambicije – rekao je Picula. Naglasio je da Hrvatskoj mora biti važno da proces proširenja EU ide i dalje jer graničimo s čak tri države koje su u pregovorima s EU.

Ivan Šimonović rekao je da će EU nastaviti i jačati i širiti se, jednostavno iz potrebe da se uspješnije suočava s globalnom kompeticijom te da naša politika treba imati naglasak na multilateralizmu.

– Mi smo lijepa zemlja, trebamo imati i simpatičnu vanjsku politiku. Trebamo se zalagati za nastavak širenja EU jer je preskupo biti graničar – rekao je Šimonović.

Novi izazovi

Mate Granić rekao je da smo mediteranska, srednjoeuropska i jugoistočna država te da o svim tim elementima moramo voditi računa, kao i o novim izazovima: međunarodni terorizam, migrantske krize, dolazak Donalda Trumpa na vlast, Brexit... Granić smatra da u NATO-u vodimo razumnu politiku te da Hrvatska kroz članstvo u NATO-u stječe ugled. U Europskoj uniji naši su parlamentarci jako aktivni, ali možemo koristiti utjecaj unutar Komisije, što je premijer Andrej Plenković već i počeo činiti, smatra Granić. Rekao je i da trebamo mnogo više i bolje koristiti fondove EU.

– Zaključak: aktivna dinamična vanjska politika – rekao je Granić.

Državna tajnica Marija Pejčinović-Burić rekla je da unutar postojećih konzularnih prostora, kao na primjer u Parizu, možemo otvoriti kulturni centar koji bi funkcionirao kao mini institut.

– Mislimo da danas Hrvatska, u kontekstu države koja je dosta ograničena deficitom, ne može uložiti mnogo financijskih resursa u to, ali svakako postoji dijalog s Ministarstvom kulture da vidimo kada i gdje to možemo napraviti u nekoliko gradova – rekla je Pejčinović Burić.

Picula je rekao da trebamo iskoristiti predsjedavanje EU 2020. godine tako da podcrtamo dimenziju zemlje koja, osim turizma, ima cijeli niz kulturnih vrednota. Josipović je rekao da u turizmu osim mora i sunca trebate ponuditi nešto drugo, a to je svakako kultura.

– Kod nas je problem novac, iako je moguće mnoge stvari i s malo novca napraviti – rekao je Josipović.

Šimonović je rekao da je Hrvatska bila poznata kao dio kriznog žarišta, nakon čega se težište počelo mijenjati s naglaskom na Hrvatsku kao lijepu zemlju i sport, a kako vrijeme prolazi, i mlađe generacije znaju Hrvatsku kao jako lijepu i prijateljsku zemlju.

Bure baruta

Odgovarajući na pitanje o tome kako postići odgovarajući odnos prema Balkanu, Granić je rekao da moramo brže rješavati pitanje sa susjedima te da nam odgovara proces širenja EU i europeizacije prostora. Picula je rekao kako nitko nije očekivao da ćemo, nakon ulaska u EU, od europskih susjeda – Slovenije i Mađarske – biti ograđeni bodljikavom žicom.

– Hrvatska zbog višestruke regionalne pripadnosti mora voditi znatno integriraniju vanjsku politiku – rekao je Picula.

Granić je rekao da je Hrvatska najveći kredibilitet u međunarodnoj zajednici dobila zaustavljanjem daljnjeg rata u BiH. To je, dodao je, jedan od razloga zašto je Hrvatska nakon Oluje prošla samo s predsjedničkom izjavom, a ne s rezolucijom.

Josipović je rekao da je područje bivše Jugoslavije još uvijek bure baruta.

– Dobri odnosi sa susjedima nisu vezivanje za Balkan, balkanizacija Hrvatske, nego upravo obrnuto. Hrvatska svoj ugled i status u EU mjeri sposobnošću da utječe na procese jugoistoka Europe – rekao je Josipović.

Josipović je rekao da bi naša vanjska politika trebala ozbiljno "stisnuti gas" i riješiti se kompleksa prema susjedstvu. Pejčinović Burić rekla je da je Hrvatska definitivno ostala na tragu toga da je jedini način da se postigne mir u regiji upravo to da sve zemlje prođu demokratske procese i kroz to pristupe euroatlantskim integracijama.

Govoreći o tome kako bi Hrvatska mogla izgledati 2037. godine, Josipović je rekao da ima noćnu moru, a sve više elemenata upućuje na to da bi se ona mogla ostvariti – da se Sirija preseli na jugoistok Europe, da Balkan postane poprište ozbiljnog obračuna velesila Istoka i Zapada, sukoba civilizacija.

– Zato nema važnije zadaće ni za Vladu ni za predsjednicu od borbe za mir, od pozicioniranja Hrvatske kao zemlje koja je u stanju izboriti se za vlastitu sigurnost i sigurnost svog okružja – rekao je Josipović.