Hrvatska kakvu trebamo naziv je Večernjakovih konferencija kojima predlažemo strateška rješenja za budućnost Hrvatske uz pomoć vodećih hrvatskih stručnjaka. “Obrazovanje, znanost i digitalna budućnost” prva je u nizu tih konferencija, a održana je danas u zagrebačkom hotelu “Esplanade”.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedile su panel diskusije, a treća i posljednja je Digitalna transformacija i tržište rada.
Ivan Ivković iz King ICT-a rekao je da je praktično nemoguće da iz obrazovnog sustava dobijemo gotove ljude koji su spremni sjesti za stol i raditi.
- Mi nemamo izbora niti možemo zarobljenik politike i nedjelovanja, čekati na neke transformacije. Mi to radimo sami. Ne razumijem zašto ne odlučimo jednog dana provesti reformu i stati iza toga, pa makar na godinu dana. I onda priznati ako smo pogriješili - rekao je Ivković.
Ivković je rekao da kadrove dobiju direktno iz obrazovnog sustava i gotove stručnjake s tržišta rada. Naglasio je potrebu sinergije između gospodarstva i obrazovnog sustava koja se mora intenzivirati.
Bivši rektor Riječkog sveučilišta Pero Lučin rekao je da su naša sveučilišta u tranziciji koja se događa sporo - iz državne službe prema autonomnoj službi. Lučin je rekao da se promjene ne mogu dogoditi bez investicija.
- Investicije se moraju dogoditi - rekao je Lučin.
Dejan Ljuština iz PwC-a rekao je da je softver budućnost te da to treba shvatiti. Kompanije su sve manje optimistične što se tiče svojih sposobnosti, ali dobra stvar je da su kompanije shvatile da to više nije stvar IT-ja, rekao je.
- Imamo sve manje R&D-ja i inovacija. Naše kompanije su sve manje inovativne - rekao je Ljuština.
Govoreći o privlačenju talenata rekao je da je potrebno promijeniti korporativne kulture.
- Imamo dobrih ljudi i dobrih kompanija, u Hrvatskoj i JI Europi, i čak nije problem naći talent, nego zadržati talent - rekao je Ljuština.
Nadovezujući se na temu kulture, Lučin je ispričao kako mu je prije nekoliko godina kao rektoru došla jedna američka tvrtka koja je došla u Rijeku zbog proizvodnje softvera. Na njegovo pitanje zašto su došli baš u Rijeku, a ne, na primjer, u Indiju, odgovorili su da im je naša kultura prikladna te da ćemo ti svoju kulturu ugraditi u softver.
- Bitna je kultura. Mislim da su naša kultura, način života i svjetonazor nešto najvrjednije što imamo - rekao je Lučin.
Hrvoje Balen s Otvorenog učilišta Algebra rekao je da nas čeka fleksibilizacija te da obrazovanje kao industrija ide drugim smjerom.
- Moramo biti svjesni da u principu ta transformacija će se desiti s nama ili bez nas - rekao je Balen.
Naveo je kako ga je jučer razveselila kada mu je jedan njegov student koji je bio vozač autobusa javio da se zaposlio kao softverski inženjer.
- Školovao se na jedan način koji u Hrvatskoj još nije prepoznat, a to je školovanje uz rad - rekao je Balen.
Ljuština je upozorio da je analiza MIT-a pokazala da upotreba tableta na nastavi smanjuje kognitivne sposobnosti učenika, koji postaju komotniji.
- To je zamka koje trebamo biti svjesni - rekao je Ljuština.
- Analitičke sposobnosti ljudi koji izlaze s fakulteta su sve slabije. To je činjenica - dodao je.
Balen je rekao da će tehnologija uništiti neka radna mjesta, ali da se to događalo i u povijesti. Ljuština je rekao da se kompanije trebaju transformirati i staviti fokus na ljude, a ne na tehnologiju. Lučin je rekao da će tehnologija generirati puno kompleksnije odnose među ljudima.
