'I dalje živimo iznad svojih mogućnosti, ali Hrvatska neće biti Grčka'

Premijer Zoran Milanović na konferenciji za medije predstavio je rebalans proračuna prihvaćen na današnjoj sjednici Vlade.

– I dalje živimo iznad svojih mogućnosti, a rebalans je dokazao da Vlada ustraje na reformama. To je politička odluka Vlade. Umjesto zaduživanja odlučili smo se za smanjenje deficita od četiri milijarde. Nema rezanja mirovina i plaća. Plaće državnih dužnosnika smanjuju se za šest posto što nije mnogo, ali je simbolično – rekao je Milanović.

Rekao je i da se povećavaju doprinosi za zdravstvo te kako Vlada mora održati ovu razinu na kojoj se zdravstvo trenutačno nalazi.

Najavio je da se nastavlja s ukidanjem i smanjenjem parafiskalnih nameta pri čemu će HBOR poticati konkurentne izvoznike.

– Pozitivno ćemo diskriminirati izvoz u čemu će glavnu ulogu imati HBOR – rekao je premijer.

– Kako god Europska komisija gledala na prijenos sredstava iz drugog stupa u proračun, mi ćemo to učiniti kroz dvije godine. Taj je novac iz nejasnih razloga bio na krivom mjestu – rekao je premijer i dodao kako je cilj rebalansa da se u prvoj godini ne ide za preradikalnim mjerama.

Promjene strukturne naravi

Upitan što ako ne bude ni predviđenog gospodarskog rasta od 0,2 posto, rekao je da se pregovara s Europskom unijom i kako se neće oglušiti na ničije preporuke te da je njihov cilj u prvoj godini napraviti znatne promjene strukturne naravi i vidjeti što raditi dalje.

– Ovim rebalansom napravili smo determinirani korak koji smo možda trebali napraviti prije.

O eventualnom uvođenju nova tri poreza najavljenom za 2016. godinu, Milanović je rekao da je riječ o krajnjim mjerama. Komentirao je i financiranje lokalne vlasti i dodao kako hrvatska lokalna i regionalna uprava ne troši ništa.

Na novinarsko pitanje vezano uz najavljeni posjet Australiji, odgovorio je:

– Put u Australiju neće biti ni sladak ni ugodan. Volio bih ići kao turist, ali na žalost to nije moguće. Put je nešto što se mora napraviti – rekao je Milanović.

Upitan o razlozima odlaska Ivane Grljak i Zinke Bardić, rekao je kako je Grljak otišla iz osobnih razloga.

– Ovo je vrlo intenzivan posao u kojem dolazi do zasićenja, no ne isključujem mogućnost ponovne suradnje. To su ljudi od kojih sam imao mnogo koristi i rekao bih da je trajalo natprosječno dugo – rekao je premijer.

Ne smijemo mijenjati pravila

Komentirao je i aferu o zapošljavanju u tajnim službama bez prethodnih sigurnosnih provjera:

– Podržavam ideju da se nađe vijeće za nacionalnu sigurnost, ali mislim da ključnu ulogu ima saborski odbor. Ja u SOA-i nemam nikog i mislim da je dobro za političara da ne poznaje nikoga u tajnim službama – rekao je Milanović.

– Naš je zadatak da ljudi rade do kraja radnog vijeka. Ne da lipšu na poslu, ali da rade do 65. godine što mislim da mogu – rekao je.

– Hrvatska neće biti Grčka što god Europska komisija rekla, tim više što se nismo ni zaduživali na taj način. Nećemo dopustiti da se radikalnim mjerama zatuče ono malo što imamo. Volim Europsku uniju, ali isto tako smatram da imamo dovoljno Europe i kako ne smijemo mijenjati pravila u svakom izbornom ciklusu za što smatram da destabilizira Uniju.

Prihodi i rashodi

Ministar financija Slavko Linić na današnjoj je sjednici Vlade predstavio najvažnije izmjene vezane uz prihodovnu i rashodovnu stranu:

– Rebalans smo radili da bismo povećali prihode i smanjili deficit. Sa 1,3 posto gospodarskog rasta projekcije smo spustili na 0,2 posto. I dalje ćemo imati negativan učinak osobne potrošnje. Krećemo s novim porezom i oporezivanjem dobitaka igara na sreću od čega očekujemo 300 milijuna više. Novim zakonom oporezivat će se svi dobici na sreću, a ne samo oni veći od 30.000 kuna kako je bilo do sada. Dobici do 30.000 kuna oporezivat će se po stopi od deset posto. Ispravljamo i prihode drugog mirovinskog stupa – 400 milijuna. Korigiramo sve ugovore vezane uz koncesijske naknade te povećavamo doprinos za zdravstveno osiguranje sa 13 na 15 posto što je godišnje više od 2,4 milijarde kuna – rekao je Linić.

Nakon prihodovne, Linić je predstavio i rashodovnu stranu:

– Kod zaposlenih smanjili smo rashode po osnovi ukidanja dodataka za vjernost službi, što zajedno s rashodima u zdravstvu iznosi ukupno 500 milijuna. Smanjili smo plaće dužnosnicima za šest posto, što je 250 milijuna povećanja rashoda. Smanjili smo projekte za 360 milijuna kuna. Sanacija zdravstva jedan je od najvećih razloga rasta rashoda proračuna – rekao je Linić.

Ministar je zaključio da je prihodovna strana povećana sa 113 milijardi na 117 milijardi, a deficit proračuna iznosit će 13 milijardi, to jest 4,1 posto BDP-a. Istaknuo je i da su smanjena zaduženja za ovu godinu, za gotovo sedam milijardi kuna.

>> Linić: Oporezivat ćemo svaki dobitak od igara na sreću