Do trovanja opasnim plinom najčešće dolazi zbog kombinacije nape i bojlera, ovo bi svi trebali znati

Šestero članova obitelji otrovalo se ugljikovim monoksidom u kući u Dravskoj poljani u Varaždinu na Uskrs oko 23 sata. Do trovanja je došlo zbog vraćanja ugljikova monoksida budući da su dimnjak i plinski bojler bili neispravni. U to se vrijeme u kući nalazilo šest članova obitelji koje je ekipa Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije prevezla u Opću bolnicu Varaždin, u kojoj su zadržani na liječenju.

Najviše smrtnih slučajeva

Vatrogasci su u kupaonici u kojoj se nalazi plinski bojler izmjerili povećanu koncentraciju opasnog plina pa su zatvorili dovod i provjetrili cijelu kuću. Od trovanja plinom koji nema miris, okus i boju pa ga je nemoguće otkriti bez detektora u Hrvatskoj umire više ljudi nego od svih ostalih slučajnih trovanja zajedno. Prije 30 godina zabilježeno je čak 38 smrti, no posljednjih godina crna je brojka znatno manja, od pet do šest godišnje. Prije nešto više od mjesec dana, također u Varaždinskoj županiji, ugljikovim monoksidom otrovala se 14-godišnjakinja koju su u nesvjesnom stanju u kupaonici pronašli članovi obitelji. Uzrok istjecanja plina bio je istovremeni rad atmosferskog kombiniranog plinskog bojlera i kuhinjske nape. Upravo je kuhinjska napa najčešći uzrok vraćanja dimnih plinova i trovanja ugljikovim monoksidom. Napa zato i ne smije biti montirana u stanu u kojem je ugrađen atmosferski bojler jer njezino djelovanje djeluje na stvaranje podtlaka u stanu i dolazi do vraćanja dimnih plinova iz bojlera i dimnjaka. Ako je napa ipak ugrađena, ovlašteni serviseri bojlera trebaju ugraditi posebne uređaje koji sprečavaju istovremeni rad bojlera i nape.

>> VIDEO Zovu ga i 'podmukli ubojica': Ugljični monoksid je vrlo otrovan plin, opasnosti vrebaju svugdje

Ugljikov monoksid, koji uz sumporovodik i cijanovodik spada u skupinu tzv. kemijskih zagušljivaca, nastaje izgaranjem ugljikovih spojeva u drvu, ugljenu, loživom ulju i gradskom plinu uz nedovoljno kisika. Za razliku od nekih drugih plinova, on ne iritira kožu pa ga zbog svih tih karakteristika i nazivaju nevidljivim ubojicom. Opasan je jer hemoglobin u crvenim krvnim stanicama brže veže ugljikov monoksid nego kisik pa, ako je u zraku povećana koncentracija, hemoglobin neće moći vezati kisik. Simptomi su glavobolja, nesvjestica, oslabljeno prosuđivanje, kratkoća daha, brzo disanje, prestanak disanja, bol u prsima, mučnina i povraćanje, abnormalni otkucaji srca, konvulzije... Razina između 150 i 200 ppm (dijelovima na milijun) ugljikova monoksida može dovesti do nesvjestice i smrti. Liječnici savjetuju da se u slučaju sumnje na trovanje hitno izađe na svjež zrak, da se otvore prozori i vrata te zatvore svi uređaji na sagorijevanje. Ne preporučuje se korištenje ventilatora u kupaonicama jer stvaraju podtlak. Kako kod kondenzacijskih bojlera ne postoji mogućnost vraćanja dimnih plinova i trovanja ugljikovim monoksidom, savjetuje se zamjena atmosferskih kondenzacijskim bojlerima. Iako prirodni plin ne sadrži CO, do njegova stvaranja može doći kad u prostoriji nema dovoljno kisika za njegovu potpunu oksidaciju i kad je onemogućen odvod plinova.

Pregled dimnjaka

Stručnjaci savjetuju i ugradnju detektora ugljikova monoksida s alarmom koji se aktivira prije nego što koncentracija CO postane opasna. Takvi su uređaji u nekim državama obvezni. Cijena je od tridesetak eura pa naviše. Kako se plin lako širi, do trovanja može doći i u prostorijama koje nisu u izravnoj vezi s izvorom plina. Laganiji je od zraka pa se soba njime puni od stropa prema podu. Najčešće se trovanja događaju u kupaonicama. Velika količina CO nalazi se i u ispušnom plinu automobilskog motora pa do trovanja može doći i u garaži. Policija zato savjetuje da se redovito prozračuju prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica i garaža, redovito čiste ventilacijski dovodi i odvodi zraka na vratima kupaonica ili kotlovnica, da se ne zaključavaju kupaonice ako se koristi plinski bojler, a svakako treba obaviti redovite preglede dimnjaka i servise bojlera.