Poljska vlada skinula oznaku tajnosti s dokumenata Varšavskog pakta koji otkrivaju na koje su gradove bile usmjerene razorne rakete

Varšavski pakt: Scenarij nuklearnog rata iz 1979.

Foto: import
Varšavski pakt: Scenarij nuklearnog rata iz 1979.
02.12.2005.
u 14:33
Pogledaj originalni članak

Da je postojao plan napada zemalja nekadašnjeg Varšavskog pakta na Zapadnu Europu i zemlje članice NATO-a, bilo je poznato, ali potkraj prošlog tjedna nova vlada poljskih konzervativaca javno je pokazala kako je trebao izgledati scenarij nuklearnog rata u Europi. Poljsko ministarstvo obrane skinulo je oznaku tajnosti s dokumenata Varšavskog pakta. Objavljena je karta koja pokazuje detaljan plan o tome gdje su trebale pasti sovjetske nuklearne rakete kao odgovor zemalja Varšavskog pakta na mogući napad NATO-a.

Smrtonosne gljive
Karta iz tajnih dokumenata Varšavskog pakta nastala je 1979. godine, kad su predsjednik SAD-a Jimmy Carter i Sovjetskog Saveza Leonid Brežnjev službeno razgovarali o ograničenju naoružanja, a istodobno pripremali planove za vojne operacije. Na karti su vidljive crvene "gljive" koje označavaju mjesta na Zapadu gdje su trebale pasti sovjetske rakete s nuklearnim bojnim glavama.

Najviše bi stradala tadašnja Savezna Republika Njemačka, a razoreni bi bili i gradovi u Danskoj, Nizozemskoj i Belgiji. Prvi ciljevi napada nuklearnim projektilima bili su Bonn i drugi veliki gradovi u Njemačkoj te financijska središta Frankfurt, Köln, Stuttgart, München i glavna njemačka luka Hamburg koju su Sovjeti smatrali strateškom točkom napada na zemlje NATO-a.

Sovjetske rakete potom su trebale napasti Bruxelles, sjedište NATO-a, gradove duž francusko-belgijske granice te Amsterdam, glavni grad Nizozemske. Francuska je trebala biti pošteđena sovjetskih nuklearnih bombi jer je u tom povijesnom trenutku bila izvan NATO-a. Na prvi pogled nejasno je zašto je od napada sovjetskih nuklearnih raketa bila izuzeta Velika Britanija, srce Atlantskog saveza.

No plan sovjetske operacije iz 1979. godine, kako pokazuje karta, bio je usmjeriti napad na prvog susjeda Njemačku i prijeći na Zapad u što kraćem vremenu. Sovjetska vojna operacija nazvana "Seven days on the river Rhine" (Sedam dana do rijeke Rajne) predviđala je dolazak vojske Varšavskog pakta do francusko-njemačke granice u tjedan dana.

Uništenje 40 gradova
Vojni vrh Varšavskog pakta predviđao je da bi u prvoj fazi nuklearne rakete NATO-a bile upućene na prvu crtu njihova teritorija, poljske gradove od Gdańska na Baltičkom moru do granice sa Slovačkom na jugu. Prema karti iz 1979. godine, veliki bombarderi NATO-a trebali su nuklearnim bombama sravniti sa zemljom Varšavu, Poznań, Wroclaw i još 40 gradova. Napadi Sjevernoatlantskog saveza trebali su biti duž rijeke Visle, a vojni stratezi SSSR-a predviđali su oko dva milijuna civilnih žrtava na poljskom području.

Prva crta koncentracije kopnenih, oklopnih i pješačkih snaga zemalja Varšavskog pakta bila je rijeka Odra na zapadu Poljske, odakle su trebale u sedmodnevnoj operaciji doći na francusku granicu. U operaciju na Zapadu trebalo je biti uključeno oko dva milijuna sovjetskih vojnika od ukupno pet milijuna, koliki su bili vojni potencijali Varšavskog pakta u tom trenutku.

Htjeli su uništiti Poljsku
 Netko bi mogao reći: bila je to samo vojna igra, ali mi smo živjeli u toj zemlji. Nismo znali da je naš život bio predmet takve vrste igara  rekao je Leon Kieres, voditelj poljskog Instituta za nacionalno pamćenje.

 Društvo ima pravo znati o svojoj prošlosti. Ovo je kraj postkomunističke ere u Poljskoj, razdoblja u kojem naše društvo nije doznalo punu istinu o svojoj prošlosti  rekao je poljski ministar obrane Radoslaw Sikorski službeno skidajući vojnu tajnu s dokumenata.
Karta sovjetskog odgovora NATO-u, prema poljskom stajalištu, pokazuje da je Poljska bila prisiljena biti saveznikom u Varšavskom paktu u hladnoratovskom vremenu.

Poljska je vojska mogla biti prisiljena na sudjelovanje u operaciji u kojoj bi bila razorena cijela Poljska, komentirao je objavljivanje vojnih planova Varšavskog pakta poljski ministar obrane Sikorski. Zapovjednik poljske Vojne akademije iz vremena hladnog rata smatra da se operacija nacrtana na karti mogla dogoditi samo u slučaju da je NATO napao prvi.

Iste karte u Pentagonu
 Posjetio sam Pentagon 2001. godine i pokazali su mi karte koje su posve istovjetne ovoj Varšavskog pakta iz 1979. godine  komentirao je bivši zapovjednik poljske Vojne akademije.


Glavne faze sovjetskog odgovora na napad NATO-a

Raketni udar
Sovjetski odgovor na napad NATO-a najprije je predviđao udar nuklearnim projektilima na Bonn i druge velike gradove u Njemačkoj te udar na financijska središta Frankfurt, Köln, Stuttgart, München i glavnu njemačku luku Hamburg.

Bruxelles
Nakon gradova u Zapadnoj Njemačkoj, na udaru sovjetskih raketa trebali su biti Bruxelles, sjedište NATO-a, gradovi duž francusko-belgijske granice te glavni grad Nizozemske Amsterdam.

Kopnena vojska
Poslije nuklearnih projektila na scenu stupa kopnena vojska. Sovjetska vojna operacija nazvana "Sedam dana do rijeke Rajne" predviđala je dolazak trupa Varšavskog pakta do francusko-njemačke granice za tjedan dana.

Broj vojnika
U operaciju na Zapadu trebalo je biti uključeno oko dva milijuna sovjetskih vojnika od tadašnjih ukupno pet milijuna vojnika Varšavskog pakta.

Britanci pošteđeni
Francuska je trebala biti pošteđena sovjetskih nuklearnih bombi jer je u tom trenutku bila izvan NATO-a. No nije posve jasno zašto je od napada sovjetskih nuklearnih raketa bila izuzeta Velika Britanija.


Poljska objavljuje 1700 dokumenata

Dokumenti Varšavskog pakta koji su u vlasništvu Poljske sadrže 1700 svezaka. U dosad strogo čuvanim dokumentima, prema riječima povjesničara, nalaze se i informacije o operaciji "Dunav" iz 1968. godine u kojoj su sovjetske snage ugušile Praško proljeće. Pod šifrom "Visla" ?uvaju se i materijali koji otkrivaju mjesta gdje je sovjetska vojska imala nuklearne rakete na teritoriju Poljske. Poljska vlada odlučila je sada objaviti dokumente, prema komentaru ministra obrane Sikorskog, jer su njihovi pravnici utvrdili da Poljsku ne obvezuje sporazum potpisan u Pragu 1991. godine o "tajnom čuvanju dokumenata Varšavskog pakta". Dio toga sporazuma nije nikad bio ratificiran u poljskom parlamentu i stoga ih je nova vlada poljskih konzervativaca odlučila pokazati javnosti.

Pogledajte na vecernji.hr