Bilo je iza 16 sati, u sportskoj dvorani u Glini na projektoru su se izmjenjivali podaci o broju vatrogasnih snaga na terenu, odrađenih i intervencija na koje će tek trebati ići... Goran Franković, glavni u operativnom vatrogasnom zapovjedništvu Hrvatske vatrogasne zajednice u Glini, užurbano je vatrogascima predstavljao plan rada:
– Na ovom mjestu upravljamo cijelim sustavom intervencija, ne samo vatrogastva nego svih operativnih snaga koje nam je na raspolaganje dao Stožer civilne zaštite. Sada je tu oko 150 ljudi, prijašnjih je dana bilo od 450 do 500. Od prvog smo dana odradili 2500 intervencija – od uklanjanja opasnosti do brzih sanacija poput pokrivanja krova, stavljanja u funkciju grijaćih tijela... – govori Franković.
Gradit će vatrogasni centar
Vatrogasci kojima je Franković na čelu – a riječ je o Vatrogasnoj zajednici Karlovačke županije – na teren su u Glinu donijeli i najmoderniju tehnologiju pa u “oblak” spremaju sve što odrade na terenu i u svakom je trenu putem geografsko-informacijskog sustava (GIS) vidljivo kakva je situacija. Po dolasku u Glinu, vatrogasci su razvukli kabele, postavili mrežni sustav, osigurali backup...
– Sve ovo imali smo pripremljeno u različitim aplikacijama za područje Karlovačke županije, još iz vremena poplava. I tu smo tehnologiju ovdje pripremili pa, kad vatrogasac dođe na intervenciju, uzme telefon na kojem je skinuta aplikacija putem QR koda, ulogira se, snimi objekt i upiše u aplikaciju svoje viđenje stanja. To je svojevrsna blic kontrola. No ne radimo sami jer na terenu imamo i statičare s kojima smo se također povezali putem digitalne platforme. Statičari su dio ovoga sustava, oni pomažu oko odlučivanja kako dalje jer mi ipak nismo građevinski stručnjaci – objašnjava Goran Franković uvodeći nas iz prihvatnog mjesta u prostoriju gdje se nalaze operativni centar, mjesto za planiranje i zapovjedno mjesto na kojem sjede on i Mladen Bobeta, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Glina čije su prostorije u potresu također oštećene pa su sada 72 glinska vatrogasca “podstanari” u jednoj od svlačionica sportske dvorane.
No i to će se promijeniti, a kada tlo prestane podrhtavati, ovdje bi se trebao graditi suvremeni vatrogasni centar, govore Franković i Bobeta pokazujući nam nacrt kako će on izgledati. Tehnologija koja se sada na glinskome području primjenjuje na terenu primjenjivat će se i u novom centru:
Snimke iz zraka
– Digitalizirali smo cijeli sustav i sve što radimo, radimo tako da informacije s terena obrađujemo i šaljemo ih povratno prema našim vatrogascima i vatrogascima koji su raspoređeni u sustavu. Profesionalni vatrogasci su većinom u zapovjednom kadru, ostalo su sve dobrovoljci koji su vrlo brzo prihvatili modernu tehnologiju. A mi smo sukladno njihovim afinitetima i sposobnostima iskoristili te potencijale.
Na temelju tih pokazatelja pripremamo i planiramo aktivnosti, šaljemo izvješća prema višoj razini što znači da naše Operativno-vatrogasno zapovjedništvo Hrvatske vatrogasne zajednice koje je dio Stožera civilne zaštite zaduženog za uklanjanje posljedica razornog potresa raspolaže istim podacima koje mi ovdje imamo – tumači Franković.
U sustav su do sada unijeli oko 4500 objekata, a sljedećih desetak dana – koliko će ovdje još biti na terenu – unijet će ih još oko tri tisuće. U konačnici, dovoljan je klik miša na željenu lokaciju pa da se vidi tko je dojavio da treba intervencija, koji je njegov kontakt-broj, kakva su oštećenja i što treba poduzeti da ih se otkloni.
– Stožer Grada Gline prihvatio je prijedlog našeg modela rada, a mi smo iskoristili njihovu digitalnu platformu, njihov GIS, i na njega naslanjali sve ove informacije. Jedinice lokalne samouprave Petrinje i Siska odlučile su se za drugačiji način rada. Nadam se da se mi nećemo morati prilagođavati drugima, nego da će svi koristiti našu bazu. No najvažnije je da vatrogasci imaju bazu podataka, a državni stožer je dobio sve informacije o njihovu uvezivanju. Nadam se da će ovaj model rada prihvatiti i Vlada RH i da će se dalje nastaviti tako raditi – kaže Goran Franković.
Što se pak tiče oštećenja na glinskome području, vatrogasci kažu da gotovo da nema kuće koja nije oštećena. No posljednjih je dana zabilježeno je i sve više lažnih dojava, a javljaju se i oni koji ovdje godinama ne stanuju i oni čije kuće nisu obnovljene još od rata. Zadaća je vatrogasaca da na svaku intervenciju izađu:
– Imamo snimke Gline iz zraka prije i nakon potresa i to će nam puno pomoći kod utvrđivanja štete nakon potresa – kaže zapovjednik DVD-a Glina Mladen Bobeta.
Još samo da digitaliziraju lopate, mješalice i kuhinje.... Pretvaramo se u društvo digitalnih zomboida