Vlada je sredinom studenoga uputila u proceduru i izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se, među ostalim, planira povećati visina novčane kazne za prekršaj neprilagođene brzine s 500 na 1000 kuna. Predlagatelj, Ministarstvo unutarnjih poslova, povećanje iznosa kazne obrazložilo je činjenicom da sadašnja visina novčane kazne ne ispunjava svoju svrhu, odnosno počinitelje prekršaja ne odvraća od ponavljanja činjenja prekršaja.
No pitanje je koliko su veće prometne kazne, koje su uvedene 1. kolovoza 2019., povećale sigurnost prometa i koji su planovi MUP-a. S tim su izmjenama zakona u značajnoj mjeri pooštrene kazne za počinitelje najtežih prekršaja, zbog kojih se i događaju najteže prometne nesreće, kao i kazne za višestruke počinitelje teških prekršaja – recidiviste.
– Možemo reći da se represivne aktivnosti policije usmjeravaju na sankcioniranje počinitelja prekršaja činjenjem kojih se događaju najteže prometne nesreće ili pridonosi težini stradavanja sudionika. Aktivnosti se prioritetno provode na lokacijama i u vrijeme gdje, prema analitičkim pokazateljima ili prema saznanjima s terena, počinitelji učestalo krše prometne propise – doznaje Revija HAK iz kabineta ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.
Tako su od 1. kolovoza 2019. do 31. listopada 2021. godine utvrđena 1,630.062 prekršaja, i to: 654.883 – brzina veća od dopuštene, 165.831 – nekorištenje sigurnosnog pojasa, 88.420 – nepropisna upotreba mobitela, 64.497 – alkoholiziranost vozača, 32.931 – neregistrirano i tehnički nepregledano vozilo, 15.279 – vožnja bez položenog vozačkog ispita, te 9781 prekršaj nekorištenja zaštitne kacige na mopedima i motociklima.
Iz kabineta ministra doznaje se kako je primjena propisanih sankcija na kraju 2019. godine rezultirala povoljnim pokazateljima stanja sigurnosti u prometu u odnosu na 2018. godinu, odnosno zabilježeno je: smanjenje broja prometnih nesreća s poginulima za 6,1%, smanjenje broja nesreća s ozlijeđenim osobama za 7,3%, smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom za 5,7%, smanjenje broja poginulih za 6,3%, smanjenje broja teško ozlijeđenih za 9,3% i smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 7,7%.
– Pandemija koronavirusa obilježila je 2020. godinu, koja je utjecala općenito na život građana u Republici Hrvatskoj, ali i na prometna zbivanja, odnosno u jednom dijelu smanjen je promet vozila na cesti – navode u kabinetu ministra.
Istovremeno, dodaju u MUP-u, aktivnosti policije u cilju daljnjeg smanjenja stradavanja na našim cestama su nastavljene i evidentirano je smanjenje svih pokazatelja. No u 2021. godini došlo je do određenog pogoršanja po pitanju sigurnosti na cestama, navode u MUP-u. Naime, prema službenim podacima, od 1. siječnja do 31. listopada ove godine i u usporedbi s istim razdobljem lani zabilježeno je čak 17,8 posto više prometnih nesreća (26.098) te je poginulo 25,7 posto više ljudi (259). I ne samo to, povećanje je zabilježeno u svim parametrima, više je bilo i teških nesreća, i teško i lakše ozlijeđenih.
– Činjenica je da je tijekom ove godine, nakon lockdowna u 2020. godini, došlo do svojevrsnog opuštanja građana, što se odrazilo i na više smrtno stradalih u prometu. Jednako tako razvidno je da je ovo negativno stanje posebice generirano kroz ljetne mjesece (lipanj, srpanj, kolovoz), kad je zabilježeno 105 smrtno stradalih osoba, što je za 19 osoba ili 22,1% više nego 2020. godine – navode iz kabineta ministra za Reviju HAK.
Naveli su nekoliko razloga većeg broja prometnih nesreća i stradalih.
– Tijekom srpnja se dogodila jedna od najtežih prometnih nesreća na području Hrvatske, u kojoj je prilikom slijetanja stranog autobusa s kolnika autoceste kraj Slavonskog Broda smrtno stradalo čak deset osoba. Nadalje, povećanjem broja stranih motoriziranih turista tijekom ljetnih mjeseci znatno se povećao udio stranih državljana u smrtnim stradavanjima s 10,7% u 2020. godini na 16,2% u deset mjeseci 2021. godine, u prometnim nesrećama smrtno su stradala 42 strana državljanina, što je povećanje za 20 osoba, odnosno 90,9% više. Također, u odnosu na 2020. godinu smrtno je stradalo 17 ili 35,4% više vozača i putnika na mopedu i motociklu. Uz to, u odnosu na 2020. godinu smrtno je stradalo 18 ili 225% više biciklista (2021. – 26, 2020. – 8) – navode iz MUP-a.
Napominju kako su najviše poginulih prema vrstama nesreća evidentirali zbog slijetanja vozila s ceste (31,7%), sudara vozila iz suprotnih smjerova (22,4%) i naleta na pješake (12%). S druge strane, najviše poginulih prema okolnostima bilo je zbog nepropisne i neprilagođene brzine (38,2%), nepropisnog kretanja kolnikom (25,5%) i nepoštovanja prednosti prolaska (5%).
− Zbog ovogodišnjeg negativnog porasta svih brojčanih pokazatelja, a s ciljem smanjenja stradavanja na našim cestama i podizanja razine sigurnosti, policija sustavno provodi ciljane aktivnosti na najopasnijim prometnim točkama te osmišljava nove modalitete kojima je svrha osvještavanje i senzibiliziranje široke populacije i jačanje prevencije – doznaje se iz MUP-a.
Napominju kako će se represivne aktivnosti i dalje usmjeravati na nadzor i sankcioniranje prekršaja iz tzv. skupine četiri glavne ubojice u prometu, a to su brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i nepropisna uporaba mobitela tijekom vožnje.
Nasuprot tome, intenzivirat će se preventivne aktivnosti u cilju smanjenja stradavanja najranjivijih sudionika u prometu, odnosno vozača mopeda i motocikla, biciklista, pješaka, mladih vozača, djece te osoba starije životne dobi.
– Svakako da se puno očekuje i od donošenja sljedećih Izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama, o čemu su mediji već puno pisali, a čiji je prijedlog na razmatranju u redovnoj proceduri Hrvatskog sabora – navode u MUP-u i zaključuju kako je po pitanju cestovnog prometa njihov primarni cilj smanjenje broja prometnih nesreća i smrtno stradalih osoba, odnosno što veća prometna sigurnost na hrvatskim cestama za sve njegove sudionike.
Video: Autom vozio kalelargom do katedrale pa se spustio stubama: Uhićen je!
Ma kakvo povećanje sigurnosti, jednostavno mjera za punjenje proračuna. Da se želi povećati sigurnost, sigurno na autocestama ne bi bilo toliko znakova ograničenja brzine; ograničenje radi zavoja, ograničenje radi tunela, ograničenje radi izlaza, pa onda još ona ograničenja na semaforima koja obično svijetle bez ikakvog razloga... Pogledajte što to stvara kada je gužva, koje čepove i koliko je opasno za vožnju... Problem je održavanje infrastrukture i općenito loša infrastruktura, sva lova ide za plaće uhljeba, nema za ceste, a ne vidim da itko kažnjava za preveliku količinu uhljeba ili za njihovu sporost i štetnost. Niti jedan župan ili gradonačelnik nije kažnjen jer ne održava ceste ili jer mu rashodovna strana proračuna nekontrolirano raste, a te stvari su jedan od najvećih problema u društvu...