- Ako mi moramo vraćati vikendice i obnavljati kuće onima koji su nas napadali i uništavali našu imovinu, onda je suvišno i spominjati kako mi zahtijevamo da nam se vrate naši novci koji su ostali u Bosni i Hercegovini, u Privrednoj banci Sarajevo - ističe Zdenko Šimić iz Drenovaca. On je jedan od mnogih hrvatskih građana koji su prije Domovinskog rata štedili u bankama čije je sjedište bilo izvan Republike Hrvatske. Znatan broj takvih štediša je i na području županjske Posavine, koji su svoje devize povjerili Privrednoj banci Sarajevo, no ni danas njima još ne mogu raspolagati.
- U Vukovarsko-srijemskoj županiji ima nas oko 160. Više od deset godina ne možemo raspolagati svojim ušteđevinama, a svi naši pokušaji da razriješimo ovaj problem ostali su bez uspjeha. Obraćali smo se na gotovo sve mjerodavne adrese, no do danas nam nitko nije ponudio rješenje - kaže Zdenko Šimić iz Drenovaca, nadomak Županji, jedan od štediša Privredne banke Sarajevo.
Pokazajući svoju štednu knjižicu s oznakama Prviredne banke Sarajevo, koja i danas postoji i uredno posluje, Šimić objašnjava:
- Novac sam položio u tu banku jer mi je ona bila najbliža, no nakon što je Brčko okupirano u objektu Privredne banke Sarajevo počela je raditi neka druga banka, a uspostavom mira PBS je otvorila poslovnicu na sasvim drugoj lokaciji. Na staroj lokaciji također posluje banka s istim nazivom, no u Sarajevu je ne priznaju. Našu pak štednju priznaju, no ne žele je isplatiti nego nam nude nekakve certifikate. Mi želimo svoj novac jer smo ga toj banci uredno povjerili, a ne neke certifikate - naglašava Šimić.
Oštećeni štediše su ogorčeni i na hrvatsku državu, koja do sada, smatraju, nije uložila puno truda kako bi im se njihov novac vratio.
- BiH se grčevito bori za svoje štediše koji su novac položili, primjerice, u Ljubljanskoj banci, dok nas naše institucije samo "šetaju" od jedne do druge adrese. Želimo i tražimo da Hrvatska država ovaj problem nametne u pregovorima s BiH i da se naš problem riješi na bilo koji način. Sve skupa traje predugo. Ljudi su počeli i umirati, a ne mogu do svog novca. Predstavnici Privredne banke Sarajevo u kontaktima su nam rekli da će taj problem biti riješen vjerojatno kroz javni dug, no to vrijedi samo za građane BiH, a ne i za nas - ogorčen je Zdenko Šimić.
Prema neprovjerenim podacima, jer je do službenih nemoguće doći, u Privrednoj banci Sarajevo je ostalo na milijune maraka štednih uloga hrvatskih državljana, a osim na županjskom području takvih je štediša - i to, kako kaže Šimić, s basnoslovnim svotama - puno i na području južne Dalmacije.
- Umjesto ponuđenog rješenja nas još pitaju zašto smo štedjeli u bankama koje nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj. Pa meni je Brčko bio najbliži grad s bankom, a Županja, u kojoj prije rata gotovo i nije bilo banke, od nas je udaljena 30 kilometara. Takvim protupitanjima samo nam još više dižu tlak i produbljuju naše sumnje - ističe Zdenko Šimić, kojemu u Privrednoj banci Sarajevo i danas "leži" njegovih, još uvijek nedostupnih 60-ak tisuća maraka ili 30-ak tisuća eura.
Niko Đordić