Večernjak: Zračnoj luci Split nadjenuti ime po Faustu Vrančiću

Unatoč svojem neospornom doprinosu hrvatskoj i europskoj baštini, da kao primjere navedemo samo izume modernog padobrana i ovješenih mostova te izdavanje prvog hrvatskog rječnika, Faust Vrančić i dalje u našoj povijesti nije dobio zasluženo mjesto. To je jedan od razloga zbog kojeg se Večernji list u studenom 2019. pridružio inicijativi, koju je i podigao na višu razinu, da se Zračna luka Split, aerodrom u drugom po veličini hrvatskom gradu, nazove imenom Fausta Vrančića.

Na tu je ideju prije nekoliko godina došao umirovljeni profesor strojarstva Gojko Nikolić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta. To je vidio kao način na koji “bismo se mogli odužiti jednom od naših najvećih velikana”:

– Na taj prijedlog, koji sam uputio Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske, potaknula me činjenica da mnogi narodi daju imena znanstvenika važnim objektima poput aerodroma, mostova ili institucija odužujući im se za njihov doprinos čovječanstvu. Uobičajeno je da rad znanstvenika ima poveznicu s objektom koji nosi njegovo ime. Tako je međunarodna zračna luka u Rimu nazvana prema Leonardu da Vinciju, koji se bavio mehanizmom krila za letenje i tvorac je ideje helikoptera. Međunarodna zračna luka u Bagdadu nosi ime Abbasa ibn Firnasa, arapskog izumitelja, koji je prvi u devetom stoljeću poletio s izrađenim krilima, a zračna luka u Surčinu pokraj Beograda dobila je ime po velikom znanstveniku Nikoli Tesli, zaslužnom za bežičnu komunikaciju, ali i za konstrukciju posebne vrste zrakoplova s vertikalnim uzlijetanjem – rekao nam je Gojko Nikolić.

Bio je Šibenčanin, ali po baki Margareti i Trogiranin

Večernji je list podržao ovaj prijedlog te želi svojim utjecajem povećati šanse da splitska zračna luka zaista dobije ime po hrvatskom izumitelju.

– Kretanje putnika kroz novouređeno zdanje aerodroma s imenom Fausta Vrančića sve bi upozoravalo na povezanost njega i zemlje u kojoj se nalaze. Pogotovo zato što ga i Talijani i Mađari, zbog života i rada u tim zemljama, smatraju vlastitim velikanom, pa bi i oni mogli možda doći na sličnu ideju. Faust Vrančić ponajprije je Hrvat, Dalmatinac, rođen u Šibeniku, ali ujedno preko svoje bake Margarete iz obitelji Statilić dijelom i Trogiranin. Bio je zato logičan odabir Zračne luke Split, u predjelu Resnik, u neposrednoj blizini Trogira. Inicijativu je na moj prijedlog pokrenula Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, a svojom odlukom poduprla ju je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – govori profesor Nikolić, koji tvrdi da ga ohrabruje činjenica da anketa koju je nedavno proveo Večernjak pokazuje da gotovo 70 posto Splićana podržava taj prijedlog.

I Marijana Borić, stručnjakinja za lik i djelo Fausta Vrančića te viša znanstvena suradnica zaposlena u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU-a, također svesrdno podržava ovu inicijativu.

– Večernji list doista se u pravo vrijeme priključio inicijativi da se splitska zračna luka nazove imenom Fausta Vrančića. Već dulje vrijeme najuglednije znanstvene i kulturne institucije podupiru tu ideju, a posljednjih se godina dosta radilo u zemlji i inozemstvu kako bi se upozorilo na važnost Vrančićeva nasljeđa i zaštitilo ga se od zaborava. Cijeli je svijet baštinik vizionarskih Vrančićevih ideja, a naša je dužnost da pronađemo što efikasnije načine kako podsjetiti na tu činjenicu – govori Marijana Borić.

– Mnoge su impresivne građevine, simboli svojih gradova i zemalja diljem svijeta (Anzac Bridge i Harbor Bridge u Sydneyu, zatim Golden Gate u Los Angelesu i druge) načinjene prema nešto modernijoj varijanti projekta koji je upravo Vrančić prvi put podario svijetu, a to se, nažalost, tijekom vremena zaboravilo – govori profesorica Borić.

Slično misli i Sanja Vulić, profesorica na Fakultetu hrvatskih studija, koja je proučavala važnost Vrančićeva petojezičnog rječnika koji je izdao krajem 16. stoljeća.

– U Hrvatskoj se općenito zaboravlja na mnoge pregaoce iz prošlosti, i na ljude i na djela. Vrančić kao leksikograf u tom pogledu nije iznimka. Inicijativa preimenovanja splitske zračne luke nedvojbeno je dobra – smatra ova profesorica.

Marijana Borić pojašnjava zašto bi za Hrvatsku bilo važno ostvarenje ove ideje.

– Splitska zračna luka od velike je važnosti i kada bi nosila Vrančićevo ime to ne bi bilo samo zaslužno odavanje pijeteta istinskom velikanu Vrančiću, već jasan podsjetnik da su Hrvati kroz stoljeća idejama aktivno doprinosili i sudjelovali u nastanku, razvoju i oblikovanju modernog društva i njegovih tekovina. Ta ideja vrlo je snažna i podjednako važna i za mladu generaciju koju odgajamo, kao i na međunarodnoj razini. Svojim djelovanjem Vrančić je povezivao različite dijelove Europe, stoga smatram da bi imenovanje splitske zračne luke Vrančićevim imenom imalo i važnu funkciju u promoviranju hrvatskog nacionalnog identiteta – smatra Marijana Borić.

ZL Split ili Pelješki most

Večernji list razgovarao je i s poznatim Splićanima o tome što misle o ideji da zračna luka u njihovu gradu nosi ime Fausta Vrančića.

– Na ime Zračna luka Split nitko nije imao primjedbi, no čim dođe do dodjele nekog osobnog imena u Splitu zasigurno će biti puno različitih mišljenja, bez obzira na to što je Faust Vrančić svjetski poznat izumitelj. Meni osobno svejedno je kako će se zvati neka zračna luka – rekao je splitski košarkaš Dino Rađa.

Petar Grašo nema ništa protiv da se splitski aerodrom nazove po Faustu Vrančiću.

– Dobra inicijativa, voli bih birati između nekoliko imena, ali mislim da je odlična ideja da se ovako još jednom svi podsjetimo važnijih Hrvata – kaže splitski glazbenik.

Božo Skoko, komunikacijski stručnjak i profesor na Fakultetu političkih znanosti, jedan je od onih koji su se s najviše entuzijazma uključili u ovu inicijativu.

– Vrančić se kao izumitelj padobrana i jedan od najvećih hrvatskih izumitelja svih vremena simbolično vezuje uz zračni promet, a poveznica je u takvim slučajevima zgodna u jačanju prepoznatljivosti i popularizaciji imena, a time i same zračne luke. Opravdan je prigovor da će stranci teško izgovarati prezime Vrančić, ali zato ovaj velikan ima lako pamtljivo ime – Faust – kaže Skoko.

Ivana Skočić, ravnateljica Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću gdje je Vrančić pokopan, misli da bi se i Pelješki most mogao nazvati po Vrančiću. Pelješki most ovješeni je tip mosta što je još jedan Vrančićev izum. Ako netko iz Splita misli da bi se zračna luka morala nazvati po nekom drugom, Vrančićevo ime mogao bi dobiti najviše spominjan infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, smatra ona.

– Nedavno je pokrenuta inicijativa da se Pelješki most nazove po Faustu Vrančiću. S profesionalne strane, naravno da podržavam tu ideju jer postoji niz argumenata zbog kojih bi se most mogao nazvati po njemu. Velika je stvar što se taj most napokon gradi i davanje imena mostu trebao bi biti šlag na kraju, a ne kamen smutnje – smatra Ivana Skočić te dodaje:

– Mislim da je uvijek dobra ideja važne institucije i građevine nazvati po znamenitim Hrvatima. Time štitimo svoj identitet i predstavljamo se u boljem svjetlu jer pokazujemo da cijenimo to što imamo. Svakako treba izbjeći polemiziranje oko davanja imena i postići dogovor i suglasnost zajednice prilikom izbora. Jer, ako Splićani imaju svog kandidata po kojem žele nazvati zračnu luku, zašto ne? Na kraju krajeva, sve su to naši znameniti Hrvati, a imamo ih i trebamo se ponositi tom činjenicom – zaključuje ravnateljica Memorijalnog centra Faust Vrančić.