Većeslav Rački

Primio sam 2,2 milijuna kuna kao stečajni upravitelj

Foto: Daniel Kasap/Pixsell
Primio sam 2,2 milijuna kuna kao stečajni upravitelj
11.04.2014.
u 13:30
Većeslav Rački već 15 godina vodi stečajni postupak Gradske banke Osijek, jedan od najdužih i najskupljih stečajeva neke banke od hrvatske samostalnosti...
Pogledaj originalni članak

Većeslav Rački već 15 godina vodi stečajni postupak Gradske banke Osijek, jedan od najdužih i najskupljih stečajeva neke banke od hrvatske samostalnosti. Nakon iznošenja podataka o visini naknade koju je primio tijekom tih godina, premašivanju zakonskog limita i troškovima postupka, koje smo objavili u tekstu o stečajevima banaka, odlučio je javno progovoriti o detaljima koji već godinama intrigiraju financijsku javnost.

Potvrdili ste da ste tijekom stečaja Gradske banke Osijek primili ukupno 4,5 milijuna kuna bruto. Smatrate to pravednom naknadom?

Ne, nisam primio predujam nagrade u bruto iznosu 4,5 milijuna kuna. Primio sam neto iznos od 2,2 milijuna kuna, što predstavlja mjesečni prosjek od 12.000 kuna. Isplaćen je na temelju pravomoćnog rješenja Trgovačkog suda Zagreb, odnosno stečajnog suca. U odnosu na unovčenu stečajnu masu i ostale učinke u stečaju te duljinu trajanja stečaja, smatram ga primjerenim. Isto tako, treba imati na umu da je stečaj banaka daleko složeniji u odnosu na stečaj nad bilo kojim drugim subjektom pa je potrebno poduzimati puno više pravnih radnji koje opravdavaju i visinu nagrade.

Zakon limitira iznos koji stečajni upravitelj prima na 600 tisuća kuna u šest godina te poslije na 40 tisuća kuna godišnje. Je li istina da je u isplatama na vaše ime taj limit premašen za 1,92 milijuna kuna? Tko je odgovoran za to; stečajni upravitelj ili stečajni sudac koji utvrđuje visinu naknade?

Određivanje nagrade stečajnom upravitelju isključivo je u nadležnosti stečajnog suca. Nije točno da je iznos limitiran, što je i predmet sporova koje pokreće stečajni upravitelj u ime stečaja GBO-a. Dokaz tome je da se isplata predujma nagrade rukovodila pravomoćnim rješenjem stečajnog suca, a ne uredbom, tj. isplata je tekla po rješenju, a ne po uredbi. Naravno da iznos nije premašen, kako je već prije rečeno, jer limit ne postoji u Stečajnom zakonu, postoji samo u okviru neustavne uredbe. Uredba ne može derogirati zakon. Što se tiče odgovornosti: ne postoji ničija odgovornost. Čak je i ugledni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Mihajlo Dika već prije javno iznio tvrdnju o neustavnosti uredbe koja limitira nagradu stečajnom upravitelju.

Svi dobivaju plaću, ja ne

O čemu ovisi visina naknade koja se isplaćuje stečajnim upraviteljima?

Visina naknade ovisi, po Stečajnom zakonu, o vrijednosti unovčenja stečajne mase, namirenju vjerovnika, obujmu poslova. Ovi se elementi ne smiju marginalizirati nikakvim limitom.

Izjavili ste da je posao stečajnog upravitelja “de facto“ funkcija direktora banke i da među njima primate zasigurno najmanju plaću. No, stečajni upravitelj može voditi više stečajeva istodobno i za to primati više naknada...

Uz ovako složen stečajni postupak koji zahtijeva maksimalan angažman i nekoliko desetaka puta više pravnih poslova u odnosu na druge stečajeve, bilo bi neozbiljno angažirati se u više stečajnih postupaka. Ja ne vodim druge stečajeve i ovo je jedini stečajni postupak u kojem sudjelujem.

Izrazili ste nezadovoljstvo što stečajni upravitelj ne može dobiti bonus, bez obzira na to kakav mu je rezultat... Smatrate li da polažete pravo na njega?

Ja bonus ne tražim niti sam ga spominjao, osim u kontekstu povezivanja menadžera i stečajnih upravitelja.

Je li u redu da imate vozača na račun stečajnog postupka?

Sukladno Stečajnom zakonu, stečajni upravitelj dužan je voditi brigu o svoj imovini stečajnog dužnika. Imajući u vidu da je banka poslovala na području cijele Hrvatske, da postoje preuzete nekretnine po cijeloj Hrvatskoj te da se sudski postupci vode na svim sudovima u Hrvatskoj, smatram kako postoji opravdan razlog da imam osobu koja može služiti u funkciji vozača, uz ostale poslove koji mu po opisu radnog mjesta pripadaju. Dakle, nemam vozača.

Sad kad ne primate nikakvu naknadu, hoćete li ostati voditi stečaj?

Na temelju prijedloga DAB-a Trgovački sud Zagreb rješenjem mi je ukinuo isplatu predujma nagrade krajem prošle godine te od tada, već četiri mjeseca, vodim stečaj bez nagrade, iako smatram da mi je time povrijeđeno ustavno pravo na plaću, jer svatko tko nešto radi, uključivo i novinare, ima pravo na plaću, nagradu, naknadu i slično. Tako u mojem stečaju svi zaposlenici sada dobivaju plaću, jedino ja ne, a ja sam odgovoran i za te plaće.

Troškovi stečaja GBO-a u 15 godina dosegnuli su 163 milijuna kuna. Što sve obuhvaćaju i koliki je omjer tih troškova i prihoda, u ovom slučaju naplate potraživanja banke?

Istina je da ukupni troškovi stečajnog postupka GBO-a u proteklih 15 godina iznose oko 163 milijuna kuna. No, istina je i to da su ti troškovi stečajnog postupka rezultirali uspješnom naplatom čak 970 milijuna kuna otpisanih i nenaplativih potraživanja banke. Također valja naglasiti da ti troškovi nisu isplaćeni prodajom stečajne mase, nego od dobiti iz poslovanja banke, odnosno od novih prihoda. Stečajna masa, namijenjena namirenju vjerovnika, ostala je nedirnuta! Dakle, ostvario sam i oko 190 milijuna kuna novostvorenih prihoda banke, čime je u cijelosti podmiren i ukupni trošak od 163 milijuna kuna pa je stečajna masa zapravo povećana za dodatnih 27 milijuna kuna. Nadalje, od ukupnih troškova treba odbiti i iznos od oko 50 milijuna kuna koji je, po osnovi poreza, doprinosa i drugih davanja uplaćen u državni proračun, što predstavlja trećinu ukupnih troškova. Troškovi stečajnog postupka obuhvaćaju troškove sudskog procesuiranja; odvjetničke i javnobilježničke usluge, sudske pristojbe, porez na promet nekretnina, troškove preuzete imovine, premije osiguranja i ovrhe te također troškove stečaja u vidu osobnih izdataka i režijskih troškova.

Koliko je svojih tražbina naplatila država?

DAB, odnosno država, kao stečajni vjerovnik namirila se u iznosu od 629 milijuna kuna, odnosno 68 posto. Imajući u vidu i 50 milijuna kuna izdvojenih u državni i lokalni proračun, može se reći da je država u stečaju GBO-a uprihodovala u svoju korist 680 milijuna kuna.

Linić nudio angažman?

Godišnji trošak stečaja GBO-a iznosi gotovo 11 milijuna kuna. Na što se taj iznos potroši? Koliko zaposlenika još imate?

Iskazani podatak predstavlja prosječne godišnje troškove za cijelo stečajno razdoblje, o čemu smo prije govorili i smatramo ih opravdanima u odnosu na ostvarene učinke. Danas prosječni mjesečni troškovi u stečaju iznose oko 500 tisuća kuna, a u strukturi ih čine troškovi sudskog procesuiranja i troškovi stečaja. U trenutku otvaranja stečaja broj zaposlenika bio je 291, a trenutačno je 11 zaposlenika. Svi zaposlenici kojima je prestao radni odnos u cijelosti imaju namirena sva svoja potraživanja, a također su primili otpremnine svi koji su na to imali zakonsko pravo.

Dokad će trajati stečaj GBO-a? Imate li ikakvu orijentaciju?

E, sad smo na pravoj temi o daljnjem stečaju. Izgleda da svi problemi proizlaze iz roka trajanja stečaja. Ali moramo reći da smo mi 2007. godine postigli sporazum s DAB-om i HPB-om o ubrzanom završetku stečaja i ušli u provedbu. Međutim, nakon izmjene vodstva u HPB-u i DAB-u, unatoč našem požurivanju, sporazum nije do kraja realiziran. Začudo, DAB to zaboravlja i pritišće GBO da okonča stečaj, iako ja kao stečajni upravitelj činim sve da se stečaj okonča, za razliku od DAB-a koji ne ispunjava svoje ugovorne obveze.

Orijentaciju daljnjeg trajanja stečaja imamo, ali ne možemo je odrediti, to trebate pitati sudove, a ne nas jer okončanje stečaja ovisi o brzini okončanja sudskih postupaka.

Kako biste ocijenili stečajni postupak nakon 15 godina; koliko je potrošeno, koliko naplaćeno, koliko je tražbina otpisano, koliko vjerovnika isplaćeno, a koliko ih je i u kojem iznosu ostalo nenamireno?

Da ne nabrajam sve učinke stečaja, pokušat ću ih sažeti u pet najbitnijih, a vi i javnost procijenite uspješnost učinaka: više od 5000 štediša isplaćeno je u stopostotnom iznosu, što nije uspjelo nijednoj banci u stečaju u Hrvatskoj ni u svijetu. Također je država, odnosno DAB, namirena sa 68 posto svojih potraživanja, dok je u drugim stečajevima banaka prosjek namirenja države 19 posto. GBO je u tijeku stečaja smanjio gubitak koji je činio osnovu za pokretanje stečaja po izračunu HNB-a sa 933 milijuna kuna na 476 milijuna kuna. Od otpisanih potraživanja i “mrtvih“ kapitala za 15 godina stečaja naplaćeno je 970 milijuna kuna. U 15 godina stečaja ostvareni su novi prihodi u iznosu od 190 milijuna kuna i u cijelosti podmireni troškovi stečajnog postupka u iznosu od 163 milijuna kuna. Pasiva je smanjena za 713 milijuna kuna, aktiva naplaćena u iznosu od 970 milijuna kuna te još postoji neunovčena, a bilancirana stečajna masa u iznosu od 140 milijuna kuna pa se kumulirani učinak za 15 godina rada u stečaju može iskazati u sveukupnom iznosu od 1,82 milijarde kuna.

Tko uopće kontrolira kako vodite stečaj i koliko transparentno?

Kontrolira ga stečajni sudac, Skupština vjerovnika, Odbor vjerovnika i naposljetku javnost pa možda i štediše.

U više ste navrata izjavili da se ovaj stečaj nije trebao ni dogoditi. Čak ste podnijeli kaznene prijave protiv tadašnjeg guvernera HNB-a Marka Škreba i privremenog upravitelja HNB-a Borisa Bušca. Kako su završile te prijave?

Da, ja sam iskazao podatke iz kojih se vidi da do stečaja nije smjelo doći, štoviše, prije spomenuti tripartitni sporazum između DAB-a i HPB-a trebao je još 2007. razriješiti pitanje zaključenja stečaja otvaranjem dviju poslovnica u Osijeku i Slavonskom Brodu; tzv. Agropodružnice HPB-a, koje bi usisale GBO kao potencijalnu novu Agrobanku. Što se tiče kaznenih prijava protiv HNB-a, pitajte Državno odvjetništvo.

Mogu li se stečajevi banaka voditi bolje i jeftinije i je li se išta tijekom godina napravilo po tom pitanju?

Naglašavam da sam kao dobar gospodarstvenik i menadžer za cijelo vrijeme trajanja stečaja maksimalno vodio brigu o racionalnom i efikasnom vođenju poslova stečaja. Nisam siguran bi li druga osoba mojih sposobnosti i mojih kvalifikacija mogla polučiti ovakve rezultate s manje troškova. Ističem da sam svojim pisanim inicijativama zakonodavca pokušao upozoravati na nedostatke zakonske regulative i moguća bolja rješenja. Pri tome mislim na Zakon o bankama i Stečajni zakon. Naglašavam da sam prošle godine vodio razgovore s ministrom Linićem i direktoricom DAB-a Marijom Hrebac, koji su razmišljali i ponudili mi angažman u DAB-u na unovčenju imovine nakon završetka stečaja GBO-a prodajom banke kao cjeline. No, stečaj se nije mogao zaključiti zbog neadekvatne zakonske regulative. Dakle, ja želim i trudim se da se ovaj stečaj čim prije zaključi.

Smatrate li da ste uspješan stečajni upravitelj?

Bez lažne skromnosti, prepustit ću da učinci govore sami za sebe.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

2X
2Xgeneral
15:04 11.04.2014.

to je poso!!!! cijeli život vodi jedan stečaj i bere lovicu - suludo - ali po hrvatskim pozitivnom zakonima sve moguće!!

Avatar TAJSAM
TAJSAM
16:23 11.04.2014.

Zato i postoje stečajni upravitelji po nalogu Države. Strašno na koji se sve način pljačka narod koji uz sve nedače nije ni plaču dobivao ali stečani upravitelji ustvari uzeli su ostatak vrhnja koji su pronašli. Pozdrav dobrim ljudima

RJ
ribolovac Jura
22:04 11.04.2014.

zar ovo treba komentirati. treba vratiti goli otok zbog ove prljave demokracije.