Vlada ni ovaj tjedan nije izašla s prijedlogom novog poreza na nekretnine, no zaredale su neslužbene informacije o njegovu sadržaju. Jedna od njih, koja potječe s prošlotjednog koalicijskog sastanka, jest da će država nekim lokalnim jedinicama omogućiti da uvedu izuzeća od plaćanja poreza, odnosno da ga ne uvedu. To bi se prije svega odnosilo na ruralna područja, nerazvijene dijelove zemlje, srušene objekte i slično.
Generalni je stav da se porez na nekretnine treba uvesti u svakoj lokalnoj jedinici, a različiti porezni razredi služili bi tome da se porez ipak plaća prema nekoj vrijednosti te da bude veći za bolje lokacije. Za one loše može biti i nula. Neslužbeno, najveći iznos poreza po četvornom metru nekretnine bio bi osam, a ne pet eura, kao sada kod kuća za odmor. U početku se spominjalo i deset eura, no od toga se očito odustalo i gornju granicu spustilo na osam. Visinu poreza određivala bi svaka općina i grad za svoje područje, a na njima je i da odrede različite zone te svakoj zoni pridruže pripadajući porez.
Određivanje porezne stope i obvezivanje lokalnih jedinica lakši je dio posla. Puno će teže biti odrediti tko živi u kojoj nekretnini i uloviti stvarne vlasnike ili korisnike nekretnine. Kada je SDP-ova vlada pokušala uvesti porez na nekretnine, Slavko Linić je tada riješio dilemu što s nekretninama za koje se ne znaju vlasnici ili je puno nasljednika tako što je porezom opteretio nekretninu. Taj bi porez plaćao onaj tko nekretninu koristi, a ako ga ne bi nitko platio, država bi stavila plombu na nekretninu i uknjižila bi se na nekretninu svojim potraživanjima.
Kuće za odmor danas u proračune lokalnih jedinica donose oko 22 milijuna eura, a prema dostupnim podacima, porez na kuće za odmor plaća oko 60 tisuća vlasnika vikendica. To znači da gradovi i općine dosad nisu uspjeli naplatiti porez na kuće za odmor od tri četvrtine vikendaša. Sad bi pak morali obuhvatiti prazne stanove po gradovima, kao i ostale nekretnine u kojima ne žive njihovi vlasnici. To je više stotina tisuća nekretnina. Puno posla u izbornoj 2025. godini za sadašnje načelnike i gradonačelnike.
VEZANI ČLANCI:
Očekuje se da će Vlada značajno povećati novčane kazne za neprijavljivanje nekretnina. Prema postojećim propisima, vlasnici kuća za odmor dužni su do ožujka tekuće godine podnijeti prijavu lokalnom poreznom uredu o posjedovanju kuće za odmor, na osnovu koje bi im se raspisivao porez. Gotovo nitko nije podnosio takve prijave, jer ljudi nisu upoznati sa zakonom, a male su i novčane kazne za takav prekršaj. Kako doznajemo, po novome kazne za nepodnošenje takve prijave mogle bi se popeti na nekoliko tisuća eura, što bi mogao biti glavni alat za utjerivanje poreznih obveznika.
Uz informacije o ovom rješenju, proteklih se dana moglo čuti i kako se dobar dio lokalnih političara iz financijski dobrostojećih sredina bunio na predloženu preraspodjelu novca od novog poreza, procjenjujući kako je prevelik dio kolača namijenjen općinama koje su same sebi svrha. Takve su se primjedbe mogle čuti i među lokalnim čelnicima iz vladajuće koalicije, pa i iz HDZ-a, no u vladajućoj koaliciji prevladalo je mišljenje da bi svako drugo rješenje dodatno produbilo jaz između bogatih i siromašnih gradova i općina, što, kažu naši izvori, ne dolazi u obzir.
FOTO Nestvarne scene u češkom gradu. Pukla brana Odre, voda preplavila kuće i tvornice
ah cime se ovi bave... umjesto sredjivanja pravosudja koje je glavni problem ulasku stranih investicija i pokretanju gospodarstva, ovi bi haracili ljude koji u+su na istu nekretninu i njezino odrzavanje vec platili porez za svaku pojedinu ciglu i ruke. odvratno i tuzno koliko se energije trosi na jednu sekundarnu nevaznu pricu a u isto vrijeme nema pravne sigurnosti odnosno temelja drzave.