Bude li poreza na nekretnine, iznosit će od jednog do deset eura po četvornome metru, no zakonodavac će propisati i neke situacije u kojima se lokalne jedinice mogu odlučiti na izuzeće od plaćanja tog poreza. Zakon će dopustiti i poreznu stopu nula, prema jednoj od informacija koja se mogla doznati nakon ovotjednog sastanka koalicijskih partnera. Novi nekretninski porez ne bi bio isključivi prihod općina i gradova, nego bi se dijelio u omjeru 60 posto lokalnim vlastima, a 40 posto središnjoj državi.
Hrvatska političkih kladionica nema, no ako je suditi po raspoloženju glavnih aktera i čestim odgodama predstavljanja konačnog modela, velika je mogućnost da ni 'treća najava ne bude sreća'. Kao premijeri Zoran Milanović i Andrej Plenković već su dva puta stopirali uvođenje poreza na nekretnine. No s tim porezom ili bez njega, i iduća će kalendarska godina početi s nekim poreznim promjenama.
Probni PDV baloni
Prema posljednjim informacijama, prezentacija porezne reforme mogla bi biti iduće srijede, no svako malo u javnost se puštaju probni baloni kako bi se provjerilo raspoloženje građana ili utjecalo na konačno rješenje. Jedan od takvih probnih balona je i smanjenje PDV-a na kupnju prve nekretnine, što se spominje kao veliki porezni ustupak države kupcima stanova, a zapravo bi najviše pogodovao građevinskom sektoru i nekretninskom lobiju. PDV iznosi 25 posto na novogradnju, a prema neslužbenim informacijama, kupcima prvog stana država bi vratila polovicu tog iznosa. U Zagrebu se godišnje proda oko tri tisuće novih stanova, a u ostatku Hrvatske oko pet tisuća, što predstavlja svega petinu stambenog fonda kojim se trguje. Većina se novih stanova i apartmana proda čim investitor dobije dozvolu za gradnju, na neviđeno i u gotovini.
Ponegdje se čak za takve stanove održavaju i aukcije pa tko ponudi više! Mladi ljudi uglavnom kupuju stanove na kredit, a kupljene nekretnine služe kao kolateralno jamstvo da će ga otplatiti. Banke ne daju hipoteke na nove, još neizgrađene stanove, tako da se novi stanovi nisu mogli kupovati ni preko nedavno završenog državnog programa subvencioniranja kredita. Povrat PDV-a za kupnju prvog stana mogli bi koristiti samo kupci koji nemaju problema s priuštivosti, nije im problem cijena stana te, kako kažu investitori, mnogi kupuju i po više stanova odjednom ako im se dopadne lokacija. Smanji li država PDV na nove stanove, lako će te stanove kupovati na djecu, unučad, nećake i ostale nekretninama neopterećene članove obitelji.
Za očekivati je da bi bilo administriranja i oko povrata PDV-a, nekih dodatnih kriterija, no sve je to daleko od socijalne mjere, a jedan od prvih konkretnijih učinaka bilo bi dodatno poskupljenje novih nekretnina. Kad god je država smanjila PDV, to se smanjenje nije prelijevalo na potrošače nego su novac od smanjenog poreza tvrtke zadržale za sebe. Naknadni povrat uplaćenog novca možda bi mogao otežati zadržavanje poreznog oslobođenja u tvrtkama, no opet, nove stanove uglavnom kupuje bogati sloj stanovništva te ih plaća gotovinom. Godišnje se u Hrvatskoj proda oko 26 tisuća stanova i apartmana i oko 14 tisuća kuća. Među njima je najviše osam tisuća novih.
Ukidanje poreza na promet nekretninama od 3 posto za kupnju prvog stana bila bi socijalna mjera jer bi njome mladi ljudi sačuvali od tri do četiri tisuće eura dodatnog troška. Europska iskustva oporezivanja su takva da transakcijski porez na nekretnine uglavnom imaju države koje nemaju porez na nekretnine, nego oporezuju ulazak u vlasništvo i do 10 posto, dok u zemljama koje oporezuju imovinu i nekretnine poreza na prijenos vlasništva nema. Povrat polovice PDV-a na prvu nekretninu bio bi izdašan poklon države kupcima novih stanova i primjerice za stan od 50 kvadrata iznosio bi oko 15 do 20 tisuća eura. Postoji mogućnost i potpunog ukidanja poreza na promet nekretninama za sve kupce ako se uvede porez na nekretnine, no to još nije izvjesno. Ideja o smanjenju PDV-a došla je iz graditeljskog resora.
Skromno rasterećenje plaća
Drugi probni balon vezan je za porez na dohodak i ima veće šanse za realizaciju. Veselko Gabričević, predsjednik Stranke hrvatskih umirovljenika, koja je ujedno i koalicijski partner HDZ-a, ističe da Vlada razmišlja o znatnom poreznom rasterećenju mirovina. Ministar financija Marko Primorac kazao je da bi osobni odbitak na plaće od iduće godine trebao narasti na 600 eura, što bi diglo neto plaće za 8 eura. Neoporezivi iznos mirovina skočio bi, veli Gabričević, na 1000 eura, nakon čega 92 posto umirovljenika ne bi uopće plaćalo porez na dohodak, a ostalih 8 posto s mirovinama većim od tisuću eura plaćalo bi porez na iznos veći od tisuću eura.
To bi rasterećenje državu godišnje stajalo 50-ak milijuna eura, manje nego vrijednost jedne jednokratne pomoći umirovljenicima, koja je zaobišla ljude s nešto jačim mirovinama. Dizanjem umirovljeničkog poreznog praga na tisuću eura, dodatnih 300 tisuća umirovljenika s mirovinama između 560 i tisuću eura ne bi plaćalo porez na dohodak, a povišica bi im bila od jednog do 40 eura, ovisno o mirovini. Inače, povećanjem osobnog odbitka na 600 eura automatski će se povećati i olakšice za djecu i druge uzdržavane članove obitelji, što bi moglo dodatno pogurati mjesečne plaće njihovih korisnika za nekoliko eura. Rasterećenje dohodaka će, u svakom slučaju, biti skromno ako Vlada ostane na povećanju osobnog odbitka na 600 eura.
FOTO Zavirite u luksuzni hotel Dejana Lovrena! Nalazi se tik do mora, a evo kolika je cijena noćenja
Mladi imaju veće olakšice do starijih? Diskriminacija na temelju dobi. Isto kao da plavokosi imaju veće olakšice od afrikanaca. Ili muškarci od žena.