U Bosni i Hercegovini ne žive tri konstitutivna naroda, u toj državi žive samo Bošnjaci i Bošnjakinje. Bez imalo ironije, uz golem propust cijelog niza recenzenata, pa i samih autora, upravo tako uče učenici 80 hrvatskih osnovnih škola koji sat prirode i društva u četvrtom razredu obrađuju po udžbeniku "Nina i Tino", koji potpisuje skupina autora: Arijana Piškulić Marjanović, Jasminka Pizztola, Lidija Prpić i Željka Zagorac, a čiji je izdavač Profil Klett.
Odobren 2021.
Sporni radni udžbenik u uporabi je od školske 2021./2022. godine, a dio je serijala "Nina i Tino" čiji udžbenici su se počeli primjenjivati u razrednoj nastavi za vrijeme eksperimentalne provedbe Škole za život. I dok, primjerice, u udžbenicima Školske knjige, kao i u udžbeniku "Priroda, društvo i ja" čiji je izdavač Alfa za isti razred u istom predmetu učenici uče susjedne zemlje i prirodne granice ne ulazeći uopće u to koji narodi žive u kojoj susjednoj zemlji, u izdanju Profil Kletta uče narode, ali netočno jer u samom udžbeniku nema spomena da u Bosni i Hercegovini uz Bošnjake žive i Hrvati i Srbi.
Na taj je propust upozorio upravo Večernji list, i to u svom izdanju za BiH nakon što se Večernjakovim novinarima obratio otac čiji sin u jednoj zagrebačkoj školi uči upravo po navedenom udžbeniku, i to nakon što je njegov sin učiteljici na pitanje odgovorio točno, a ona ga je ispravila upravo onako kako piše u tom udžbeniku – da u Bosni i Hercegovini žive samo Bošnjaci. Dijete nije razumjelo u čemu je pogriješilo s obzirom na to da su se njegovi roditelji, otac Hercegovac, a majka rođena u Hrvatskoj, doselili u Zagreb gdje žive posljednjih petnaestak godina.
Navođenje isključivo Bošnjaka i Bošnjakinja kao stanovnika u BiH izazvalo je reagiranja i drugih roditelja, upozorio je otac djeteta, kazavši pritom kako je žalosno da se tako uči djecu u Hrvatskoj.
– Ovo je žalosno. Iskreno, razočaran sam tom, slobodno mogu reći, provokacijom. Čak i površni poznavatelji prilika znaju da u Bosni i Hercegovini žive Hrvati, Srbi i Bošnjaci, a ne samo Bošnjaci – rekao je otac za Večernjakovo bosanskohercegovačko izdanje, ističući pritom da ni u jednom udžbeniku za osnovne ili srednje škole koji se koriste u bosanskom nastavnom planu i programu u BiH nema navođenja takvih netočnih podataka.
Naime, u svim hrvatskim osnovnim školama, kada je riječ o udžbenicima po kojima će učiti učenici od prvog do četvrtog razreda, odluku o izboru udžbenika, odnosno izdavača, barem prema važećem Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima, donose učitelji razredne nastave na način koji osigurava višegodišnje korištenje udžbenika unutar škole.
Upravo spomenuti učitelji udžbenik biraju iz kataloga udžbenika koji imaju dozvolu Ministarstva obrazovanja. Da bi se udžbenik uopće našao u katalogu, odluku donosi stručno povjerenstvo koje imenuje ministar, u konkretnom slučaju Radovan Fuchs. Ako bilo koji udžbenik ne prati kurikul zbog tehničkih nedostataka, neprovjerenih činjenica ili netočnosti, stručno povjerenstvo Ministarstva, nakon autora i lektora izdavača, sljedeće je koje netočnosti mora uočiti pa prije donošenja stručnog mišljenja vratiti udžbenik podnositelju na doradu.
Ne isprave li se nelogičnosti i pogreške, na drugoj recenziji udžbenik ne bi trebao niti mogao biti uvršten u katalog iz kojeg ga biraju učitelji. Upravo tako trebalo je spriječiti veliki propust u navedenom udžbeniku iz prirode i društva, ali i sam nastavnik na satu tijekom korištenja udžbenika, naročito zato što se njime koristi više generacija, treba upozoriti na uočeni propust i barem na satu ispraviti vlastitim znanjem pogrešno podučavanje učenika.
Brisanje iz kataloga
– Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražit će žurno očitovanje nakladnika Profila Kletta o tome tekstu i otklanjanje propusta. Spomenuti udžbenik odobren je za korištenje u školi nakon što je tročlano stručno povjerenstvo provelo postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika s predmetnim kurikulom i međupredmetnim temama te Pravilnikom o udžbeničkom standardu te članovima stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i drugih obrazovnih materijala i prosudilo udžbenik prihvatljivim. Udžbenik je uvršten u Katalog odobrenih udžbenika za šk. god. 2021./2022. i od tada je u uporabi u školama, a u šk. god. 2022./2023. koristi se u 80 osnovnih škola prema CARNet-ovim podacima o odabiru udžbenika – poručuju iz Ministarstva.
Navode da i po Zakonu o udžbenicima udžbenik može biti brisan iz Kataloga odobrenih udžbenika ako se, među ostalim, utvrdi da sadrži netočne i zastarjele podatke koji bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i koji upućuju učenike na pogrešne zaključke ili otežavaju stjecanje znanja, što može biti i epilog ove priče ako izdavač o vlastitom trošku ne promijeni sporni dio u udžbeniku. Za komentar smo se obratili i izdavaču, ali do zaključenja ovog broja odgovor nismo dobili.
Nije problem što su izostavljeni Hrvati, problem je nastupio kada su srbi konačno pročitali udžbenik i shvatili da u BiH oni ne postoje! I to je moguće da se u HR izdaje!