Pusić je razočarana Plenkovićem: 'Učinjen korak natrag, to je trebao biti posao tihe diplomacije'

Ponovno zaoštravanje odnosa sa Slovenijom te odluka slovenskog premijera Mire Cerara da otkaže dogovoreni susret s premijerom Andrejem Plenkovićem nakon njegovog govora u UN-u motivirali su niz zastupnika da progovore o toj temi danas u Saboru. Oporba je ustvrdila da je premijer pogriješio kada je o graničnom sporu sa Slovenijom govorio u UN-u, u trenu kada su već dogovoreni bilateralni razgovori.

Čelnik Mosta Božo Petrov ocijenio je Cerarovu reakciju neuobičajenom, jer, naglašava, premijer nije rekao ništa novo u UN-u, samo je ponovio službeno stajalište Hrvatske o kompromitiranoj arbitraži.

- Ovakva reakcija premijera Slovenije je iznenađujuća, osim ako premijer Plenković s njim nije dogovarao stajališta koja nisu u skladu sa službenom hrvatskom politikom i prije sastanka s oporbenim čelnicima. Naime, premijer je na sastanku s oporbenim čelnicima dobio podršku za sastanke sa Slovenijom, ali ne i pristanak na kompromitiranu arbitražnu presudu. Budući da nam na tom sastanku nije otkrio niti sadržaj razgovora s premijerom Cerarom, niti svoju poziciju u tim pregovorima, zahtijevam od premijera Plenkovića da se što žurnije pojavi u Hrvatskom saboru ili Odboru za vanjsku politiku koji treba sazvati, ili pak na tematskoj sjednici Sabora koja bi trebala biti posvećena odnosu sa Slovenijom – rekao je Petrov. Zaključio je kako smatra da bi u osjetljivim pitanjima odnosa sa Slovenijom premijer trebao tražiti podršku za svoje pozicije s kojima kreće u pregovore, a ne omekšavati hrvatske stavove kako bi razgovori započeli jer na taj način može samo povećati očekivanja Slovenije, koja sada očito iskazuje razočaranost iako Hrvatska svoje službeno stajalište nikad nije promijenila.

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić (GLAS) razočarana je nastupom premijera, kako je rekla, ne zbog toga što je rekao u UN-u nego što je uopće o toj temi tamo govorio.

- Tamo se ne otvara tema koja je u tom trenutku u procesu pregovora, to je za tihu diplomaciju. Na sastanku u Vladi je dobio placet i podršku da razgovara s Cerarom i u toj situaciji ima stotine drugih tema o kojima je mogao tamo govoriti, ovo je tema koju 99,9 posto ljudi koji tamo sjede ne razumiju, niti mi tamo ne možemo dobiti podršku za tu temu. Potpuno je jasno da je jedini mogući rezultat bio da se Slovenija povuče, pogotovo kad znamo da unutar Slovenije postoji pritisak na Cerara da ne dođe u Hrvatsku i ne sudjeluje u razgovorima – kazala je Pusić te dodala kako su upravo razgovori dvije zemlje jedini način kako riješiti naš granični spor.

- Bilo je šanse i nadamo se da ima i dalje šanse da se riješi na civiliziran način koji je prihvatljiv objema stranama, ali otvaranjem te teme u UN-u ta se šansa znatno smanjila. Sudionici u konfliktu su ujedno i partneri u rješavanju tog konflikta, pa moraju paziti što je drugoj strani moguće izdržljivo, znamo da se Cerar odupirao ljudima u Sloveniji koji su bili protiv razgovora. Razočarani smo jer je učinjen korak natrag, to je trebao biti posao za puno tihe diplomacije- vjeruje Pusić.

HDZ-ov bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač podsjetio je da je Sabor odlučio da izlazi iz arbitraže nakon što je ona kompromitirana. Prije toga je Sabor prihvatio ući u arbitražu nakon što je Hrvatska bila ucijenjena da uđe u EU, dodaje.

- Izašli smo iz sporazuma na temelju međunarodnog prava, a to je važno jer je premijer u New Yorku naglasio da se Hrvatska pridržava međunarodnog prava, da ga primjenjuje i da se ne smije narušavati, a da je to napravila Slovenija. To je trebalo reći jer čujem od mnogih kolega u svijetu da Hrvatska ne poštuje međunarodno pravo, mi kao žrtva u biti prikazani kao počinitelj. Mi kažemo da poštujemo međunarodno pravo, ali ne možemo poštivati odluku nakon što je dokazano da je sud kompromitiran i to treba komunicirati svugdje u svijetu, da smo žrtva, a ne počinitelj – smatra Kovač. Osobno misli da je slovenski premijer Cerar iskoristio govor kao izliku da ne dođe u Zagreb jer je bio pod pritiskom svojih kolega u stranci i drugim strankama.

- Na području EU ima više od 10 graničnih sporova, a samo u slučaju Slovenije je takva fiksacija i opsesija time. Prije nego su priznati kao država izjavili su da nemaju sporova sa susjedima, što nije točno. Mi želimo riješiti to i postići granično razgraničenje, želimo to bilateralno, ako ne možemo utvrditi granicu možemo dogovoriti upravljanje zaljevom – zaključuje Kovač, a zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin dodaje kako dva premijera mogu i preko Skypea razgovarati ako ima volje da se razgovara.

SDP-ov međunarodni tajnik Domagoj Hajduković smatra da je premijer gubio vrijeme kada je oporbu zvao na sastanak u Vladu da bi tražio dozvolu za razgovor s Cerarom.

- To je njegov posao, očekivao sam da će nas informirati o već poduzetim koracima i sljedećim koracima, ali nismo čuli ništa. Ako želi našu podršku, onda moramo imati informaciju,a to nismo dobili. Opća skupština UN-a nije pozornica za iznošenje ovog problema – drži Hajduković. Čak i ako Kovač u svijetu čuje da Hrvatska ne poštuje međunarodno pravo, nastavlja on, posao je naše diplomacije konstantno objašnjavati zašto je Hrvatska povukla poteze koje je povukla, a ne premijera u UN-u.

- Ovo je bilo nepotrebno provociranje sukoba, naravno da je Cerar to iskoristio, i ja bih na njegovu mjestu. Velike države su jasno rekle da je ovo bilateralno pitanje, to je poruka i nama i njima, a ovaj nastup nije pridonio rješavanju problema – kaže Hajduković te raspravu završava, kako tvrdi, retoričkim pitanjem – ako naša predsjednica sukreira vanjsku politiku SAD-a, a naš predsjednik svjetsku politiku prijetnjama Sjevernoj Koreji, bavi li se tko hrvatskom vanjskom politikom jer je to njihov posao?

Branimir Bunjac iz Živog zida podsjeća da kompromitacija arbitražnog postupka nije ocijenjena dovoljnom na međunarodnom sudu da bi se postupak prekinuo, no nema smisla, dodaje, raspravljati više o presudi kad se Hrvatska povukla još 2015. godine iz postupka.

- Ispada da unatoč tome čekali presudu u procesu iz kojeg smo se povukli, nadali smo se čemu točno? U toj presudi je 82 posto hrvatskih teritorijalnih zahtjeva prihvaćeno, Slovenci nisu dobili izlaz na međunarodno more, a Hrvatska izgubila dio Savudrijske vale. Volio bih da nam premijer kaže ne nekakvo fantomsko mišljenje nego što nije dobro u presudi, i što bi Hrvatska još eventualno mogla dobiti – zanima Bunjca koji zaključuje da je premijer svojim potezima dokazao da nema rješenje problema sa Slovenijom, jednako kao što je dokazao i da nemamo nikakvu vanjsku politiku s obzirom da smo posvađani sa svim susjedima.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak pita se koliki je stvarno problem Hrvatske sa Slovenijom kad su u pitanju granice te dodaje kako misli da imamo važnijih problema poput Ljubljanske banke.

- U diplomaciji je bitan samo nacionalni interes, nema tu vječnih savezništva ni prijateljstva, a jedan od strateških interesa trebali bi biti dobrosusjedski odnosi s prvim susjedima. Hrvatska diplomacija očito nema odgovor kako riješiti problem sa Slovenijom – zaključuje Beljak.