U našoj zemlji je mnogo potencijala koje bismo mogli iskoristiti za korištenje najnovijih tehnologija. Izazovi su nam, među ostalim, nedostatak sinergije politike, gospodarstva i akademske zajednice i tromost proizvođačke industrije da se tehnološki brže modernizira, kao i odljev mladih talenata, ali i za te izazove postoje konkretna rješenja. O potencijalima Hrvatske u pametnim industrijama, u emisiji Poslovnog TV-a, govorili su Marin Bek, suosnivač i CEO-a tvrtke Ascalia, Zlatko Šimunec, vlasnik CADCAM grupe, Miroslav Dadić, voditelj poslovne jedinice za pogonsku tehniku u Siemens Hrvatska i Darko Gulija, CTO-a servisa Moj-eRačun.
Pozitivni učinci korona krize
COVID-19 pandemija pozitivno je utjecala na razmišljanja o digitalnoj transformaciji. Mnoge se tvrtke okreću novim tehnologijama i traže načine kako ostati konkurentni, učinkovitiji i brži u poslovnim procesima.
– Na tržištu smo četiri godine i vidimo pozitivne pomake. Iako i dalje malo kaskamo za prosjekom Europe, definitivno se vidi iskorak poduzeća u Hrvatskoj koja žele digitalnu transformaciju, čak su i u korona krizi razmatrala što i kako napraviti u tom smjeru. Dakle, idemo u smjeru da budemo pametni, samo se moramo malo ubrzati, rekao je Marin Bek, suosnivač i CEO Ascalie.
Sve o hrvatskim potencijalima u pametnim industrijama pogledajte u video emisiji.
– Počelo je s onim e- propusnicama koje je Vlada napravila u korona krizi, svi su vidjeli da se najedanput može prolaziti s nekakvim scanom na mobilnom uređaju, pa su i menadžeri počeli razmišljati u pravcu, ako je Vlada to napravila u mjesec, dva, zašto ne bi i oni to napravili, da olakšaju posao radnicima i budu konkurentniji na tržištu, istaknuo je Zlatko Šimunec, vlasnik CADCAM grupe.
– Moje je osobno mišljenje da smo se digitalizirali u dijelu marketinga i trgovine, možete sad platiti račun ili podići paket na kiosku, u udobnosti doma naručiti hranu ili nešto iz trgovine preko aplikacije, to su stvari koje su postale sasvim normalne. Smatram da smo u industriji malo sporiji, ali siguran sam da idemo naprijed, rekao je Miroslav Dadić, voditelj poslovne jedinice za pogonsku tehniku Siemens Hrvatska.
– Mi smo ovu krizu, kao i naši korisnici, shvatili kao priliku. Za novim uslugama koje pružamo i koje smo lansirali tijekom ove krize, ima mnogo više potražnje nego prije. Te usluge su inovativne na našem tržištu, ali u svijetu su već uobičajene i nisu nove, i to je po meni znak da Hrvatska ne treba izmišljati toplu vodu, nego identificirati i implementirati najbolje svjetske prakse. U toj implementaciji postoji puno prostora za inovativnost i unaprjeđenje, i tu nam je potrebna pomoć i Vlade i politike, da nas ne koči, nego da nas potiče, istaknuo je Darko Gulija, CTO servisa Moj-eRačun.
Digitalna transformacija države – jamstvo poticaja industriji
Smatraju dobrim i to što je premijer Plenković nedavno javno govorio o digitalnoj transformaciji i zelenim tehnologijama, što znači da je proces napokon krenuo od vrha prema dolje, pa se nadaju da domaće tvrtke više neće trebati “odozdo” moliti nešto novca da se mogu transformirati, biti produktivnije, zaposliti dodatnu radnu snagu i biti konkurentne na svjetskom tržištu. Isto tako ističu da bi država morala i kroz svoje ponašanje, posebice kroz javnu nabavu koja čini 14% BDP-a, poticati tu transformaciju. Država bi trebala, smatraju, početi mjeriti koliko je javnih nabava provedeno tako da preferiraju nacionalnu ekonomiju na pametan način.Tada će se digitalna transformacije mnogo više ubrzati i u privredi, a onda će država stvoriti i tržište koje će joj vraćati prihode kroz poreze.
Vrijeme brzo prolazi, pogotovo u kontekstu digitalne transformacije i industrije 4.0., jer tehnologija rapidno napreduje. Ako gledamo proizvodnu industriju u odnosu na ostale zapadne zemlje, naš glavni problem je to što su proizvodne tvrtke u Hrvatskoj od 5 do 8 puta manje profitabilne po jedinici radnika, nego iste takve u Njemačkoj. Kad se malo bolje pogleda ta naša proizvodnja, uočavamo, kažu, manjak radne snage, previše manualnog rada, a premalo automatizacije i nedovoljnu edukaciju.
Po uzoru na Estoniju ili Dansku, zemlje koje su iznimno uspješne u provođenju digitalne transformacije, i Hrvatska bi trebala imati, tvrde, potpredsjednika Vlade za digitalnu transformaciju ili za informacijsko društvo, koji bi koordinirao sve resore, jer danas postoje situacije da dva resora naprave svoj posao, a treći kaže da im to nije prioritet, pa se cijeli proces bitno usporava.
Povezivanje akademske zajednice s privredom
Akademsku zajednicu definitivno treba povezati s privredom, a fakulteti moraju njegovati poduzetnički mindset, poput Fakulteta elektronike i računarstva i Fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji pomažu stvarati startupove studenata, budućih poduzetnika, slažu se svi sugovornici. Po uzoru na dobre europske prakse otvaranja digitalnih laboratorija opremljenih tehnologijom industrije 4.0, Končar i CADCAM grupa, u rujnu otvaraju Digital Factory Lab s najnovijim tehnologijama, koje će moći isprobati svi u Končar grupi, a, u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, i studenti, koji će se ondje educirati, a potom i raditi u našoj industriji.
Hrvatska treba puno toga, prvenstveno reforme javnih struktura, smanjivanje javnih struktura itd... Ne treba još uhljeba kroz razne komisije, agencije, radna mjesta, paradržavne organizacije i sl. A treba se riješiti i parazitskih struktura koje čuvaju svoje privilegije još iz prošlog sustava... No, kako je ogromna količina stručnih i sposobnih ljudi napustila Hrvatsku, nema više demokratskog potencijala za promjene. I emigracija više nije luda ulagati ovdje ili se "vraćati"...