Klimatske promjene sve se očitije manifestiraju, donoseći kontinuirani porast prosječnih temperatura i promjene u godišnjim dobima. Prema stručnim analizama, posljednjih 30 godina bilježimo znatno toplije razdoblje u usporedbi s prošlim stoljećem, a ekstremne godine, poput prošle i ove, potvrđuju trend globalnog zatopljenja. Svi mjeseci i sezone topliji su od višegodišnjeg prosjeka, što je posebno izraženo tijekom ljeta, istaknuo je to meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
-Malo edukacije vezano za klimatske promjene i razlike u pojmovima vrijeme i klima. Vrijeme je ono što nam se događa sada i ovdje, pa tako ako prikupite 30 godina svakodnevnih podataka aktualnog vremena i onda možete govoriti o klimi nekog prostora, ali još uvijek ne možete govoriti o promjenama klime. Naime, 30 godina je dovoljno da spoznate kakva je srednja temperatura, mjesečna, tjedna sezonska, godišnja i tome slično, kao i zastupljenost oborina i neke slične karakteristike, ali ne možete govoriti da se klima promijenila Možete, pak, uspoređivati identične elemente, recimo, temperaturu zraka ljeti u određenim periodima i onda govoriti je li se nešto promijenilo ili ne, a činjenica je da se promijenilo znatno gotovo u svim elementima- pojasnio je Vakula.
Godine su, dodao je, u prosjeku znatno toplije nego nekad. I pritom su sva godišnja doba znatno toplija ili barem toplija nego nekad. Najviše odstupanje od prosječne temperature bilježi se ljeti na svim trošnim postajama u DHMZ- u. To je neprijeporna podatak, s time da su manja odstupanja prisutna u ostalim godišnjim dobima.
-Ono što se ne bi, moglo se primijetiti po grijanju, svi mjeseci su topliji od prosjeka.U zimskim mjesecima, dalo bi se dalo zaključiti i po potrošnji plina i po potrošnji drveta kada smo u sezoni grijanja. Ono što se događa jest to da hladna razdoblja najčešće ne traje dugo i nisu tako intenzivna kao topla. Primjerice, u rujnu je nakon toplog perioda došlo zahladnjenje i većina ljudi koja si je to mogla priuštiti uključivala je grijanje. Nakon toga, opet je došao topao period-kazao je Vakula.
Neprijeporno, zaključuje on, živimo u doba klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Prošla godina je bila u mnogim, ne svim, ali u mnogim krajevima Hrvatske najtoplija do sada, a podaci nam postoje od sredine 19. stoljeća, dakle od 1847. Ova će, 2024., biti najtoplija, dakle, još toplija od prošle i to najvjerojatnije diljem Hrvatske, napomenuo je Vakula.
-Dakle ovo je bila jedna ekstremna godina jer nismo imali puno dugotrajnih hladnih razdoblja. Već ovaj podatak o dugotrajnom nizu toplih mjeseci upućuje da bi mogla biti i ova. Aktualni podaci koje sam izvrtio to samo potvrđuju. Dakle, neprijeporno nam je toplije dok s oborinama ponegdje imamo višak, a ponegdje manjak ili oko prosjeka. Mislim da se oborinama neće znatno odstupati- zaključio je Vakula.
Imamo li kakav izračun ugljičnog otiska rata u Ukrajini? Tek toliko, da možemo odrediti prioritete, plastični čepovi i slično.