U doba kada društvene mreže preplavljuju naslove poput "crveni alarm" i "prijeteća oluja", često zaboravljamo na važnost provjerenih izvora i stručnih tumačenja meteoroloških podataka. Širenje dezinformacija i senzacionalističkih naslova stvara paniku, dok stručnjaci upozoravaju na nužnost pažljivog odabira izvora poput DHMZ-a i nacionalnih televizija, gdje iza prognoza stoje educirani i iskusni meteorolozi.
No, koliko je tehnologija olakšala posao meteorolozima, toliko su očekivanja javnosti postala nerealna – želimo precizne prognoze za svaki kutak Hrvatske, čak i tjednima unaprijed. Je li moguće predvidjeti vrijeme za vaš događaj na otvorenom mjesec dana unaprijed? I kako se teorija kaosa uklapa u svakodnevne vremenske prognoze? Meteorolog Zoran Vakula u razgovoru za Večernji TV otkriva kako balansiraju sve precizniju tehnologiju i nepredvidivost atmosfere.
Nerijetko nastaje panika kada govorimo o vremenskim ekstremima u javnom diskursu. Gdje možda ljudi najviše griješe kada se informiraju o vremenskim nepogodama i vremenskoj prognozi uopće?
[Ako se sluša, prati gleda pravi izvor informacije, onda panike nema. Nema ni senzacije ni bombastičnosti, samo kvalitetne informacije. Samo je problem što si danas svatko dopusti govoriti o onome za što nije dovoljno stručan, odnosno pisati i objavljivati na društvenim mrežama. Danas imate mali milijun "kompjutorskih izračuna" dostupnih na internetu i svatko se upusti u tumačenje tih izračuna, a ni ne zna kolika je vjerojatnost njihova ostvarivanja. Zato preporučam DHMZ, HRT ili neku drugu nacionalnu televiziju, odnosno televiziju s nacionalnom koncesijom, gdje rade stručnjaci s iskustvom. Nemamo ništa od senzacionalizma, dobijemo samo stvaranje panike, šum je u eteru, a koristi od toga ni za nas stručnjake, a ni za javnost.
Meni se kosa diže na glavi od izraza "Meteoalarm je bio u crvenom" ili "objavo je Meteoalarm" ili "objavio je crveno upozorenje". Tko je zapravo taj meteoalarm? To nije tamo netko iz Europe ili ne znam koje države svijeta, nego su to stručnjaci s iskustvom Državnog hidrometeorološkog zavoda. Veći dio njih radi i na HRT u, gdje također objavljujemo upozorenja i u aplikaciji gdje ta upozorenja na opasne vremenske pojave dolaze vrlo brzo nakon što ih meteorolog upiše u sustav DHMZ, a kasnije to odlazi na server sustava Meteoalarma. Što se tiče objava u medijima, važno bi bilo pratiti i detaljnije čitati i na temelju toga pisati objektivnije naslove za vremenske prognoze, a ne samo naslove kojii mame ljude na klikanje.
Nekad se ljudi znaju zaletjeti, pa onda komentiraju da danas vremenske prognoze nisu toliko pouzdane, odnosno, slušaju određenu osobu jedan izvor, izađu van pa im dođe neko drugo vrijeme. Je li vama kao stručnjacima sada, s obzirom da je tehnologija izuzetno uznapredovala, jednostavnije ili teže?
I jedno i drugo. Kad sam počeo malo raditi, a to je bilo 1994. godine tada su ljudi bili zadovoljni kad bi čuli da će, primjerice, prva tri dana biti stabilno i suho, a nakon toga promjenljivo s povremenom kišom i to se završilo. Tada smo imali jedan dnevno i jedan izračun jednog modela atmosfere i to u kojekakvim oblicima, s puno manje vizualizacije nego što je to danas. I ljudi su bili zadovoljni danas, odnosno ne samo danas, nego zadnjih desetak godina razvojem znanosti, razvojem tehnologije, informatike, dostupnosti informacija, brzine računanja.
Prva prognoza koju su ljudi izračunali, kruži legenda, počeli su računati po principu danas ujutro za sutra. U 12 sati je skupina ljudi izračunavala, dakle kroz fizikalne procese i fizikalne zakonitosti jednadžbe i pravila po kojima se ponašaju atmosferski elementi. Dakle, počeli su računati danas i završili su računanje sutra navečer. Dakle, oni su sutra navečer izračunali kako su prognozirali da će biti sutra u 12 sati. To su bili kompleksni izračuni, a danas sve ide puno brže , puno detaljnije, točnije imamo mreže modela. Znači, zemaljska kugla se pokušava pretvoriti u mreže modela, odnosno, mreža točaka. I mi pokušavamo sve ovo što nas okružuje opisati matematičkim jezikom i informatičkim, dakle, sve pretvaramo u jedinice i nule. Sve to pokušavamo staviti u model i model nije savršen. Sitni poremećaji u aktualnom vremenu u sadašnjem stanju mogu proizvesti u budućem stanju u idućih desetak i više dana velike promjene.
Sada se vraćam na pitanje je li mi bilo teže prije ili sada. U nekim elementima nekad, a u nekim elementima sada. Danas kad su ljudi toliko "razmaženi", toliko su se navikli da mi možemo davati puno, odnosno, da oni mogu vidjeti puno dana unaprijed i to precitno, za svoju ulicu, karikiram, kakvo će biti vrijeme, a to nije moguće. Teorija kaosa na djelu u atmosferi naše još uvijek veliko neznanje o budućnosti.
Oni koji prate mobilne aplikacije ili internetske stranice posvećene vremenskoj prognozi mogu uočiti kako se prognoza za prva tri dana najčešće ne mijenja puno. Ako je ciklona onda da. Gdje će kad padati kiša, pa čak i do sedam dana, unaprijed nema jako velikih promjena, ali prognoze nakon toga stubokom se znaju promijeniti. Čak u jednom danu ovisi o koliko modeli kvalitetan, koliko se brzo i izračunava.Neki 2, neki 4 puta, a neki samo jednom dnevno.
Dakle, pratimo prognoze kratko unaprijed. Do ljeti u anticiklone možemo ići 10 do 15 dana unaprijed i biti prilično sigurni, odnosno, govoriti s vrlo velikoj vjerojatnosti ostvarenja prognoze. Kad je riječ o anticikloni u području stabilnog visokog tlaka zraka, koji ljeti, dakle, znači stabilno i sunčano vrijeme. Međutim, ista ta anticiklona zimi ne znači uvijek sunčano. Može vam se zavući magla i da ne vidite prst pred nosom ili ne vidite sunce i mjesec i po desetak dana, a anticiklona je. A mi u školi u osnovnoj učimo da anticiklona daje sunčano vrijeme. E pa ne daje uvijek. Dakle, danas je lakše raditi jer imamo puno više prognostičkih izračuna. Možemo puno više zaključivati, davati težinu vjerojatnosti pojedinim elementima, ali je teže s ljudima. Ljudi to ne razumiju, nego bi, pogotovo kada imaju neki događaj, voljeli sve detaljno znati i još bi bilo najbolje da im se uklapa u planove.
Pokušavam dočarati problematiku mog posla, odnosno posla meteorologa prognostičara kako bi i vi, a i oni koji nas prate bili malo više blagonakloni prema nama i shvatili da mi pokušavamo ljudima dati što je više moguće kvalitetnu informaciju, ali to je u nekim meteorološkim situacijama nemoguće.
Ljudi nisu postali razmaženi, nego samo žele biti informirani od genijalaca i stručnjaka za klimacke promjene koji znaju kakvo će biti vrijeme 2040. godine, a ne znaju što će se dogoditi za pola sata.