Procjenjuje se kako je u ratu u Ukrajini barem 300.000 ljudi izgubilo život te kako je materijalna šteta dosegnula najmanje 500 milijardi dolara. Nazire li se kraj rata te kakva je situacija u Europi, komentirao je za Večernji TV vanjsko politički analitičar Branimir Vidmarović.
"Postoji strah. Rat u Ukrajini je šok za Europu, za stanovnike i za političke elite. Europa se razvijala tijekom devedesetih u svom najboljem izdanju i postojala je vjera u nekakvu verziju američkog sna, samo na europski način, da će se nastaviti širenje EU i procvat. Financijska kriza 2008. donijela je prvo razočaranje, ali to nije bilo tako sistemski strašno kao što su bili daljnji događaji. Imali smo veliki šok, više za elite nego za građane, a to je Brexit. Brexit je bio veliki udarac u kojem je ta ideja europskoj jedinstva pukla pomalo i europske elite u Bruxellesu nisu se do kraja s tim pomirile. Tada se počelo govoriti o populizmu i tada se to počelo dovoditi to u vezu s Rusiju, s ruskim utjecajem", kazao je Vidmarović uvodno te dodao kako se nakon toga dogodila aneksija Krima te invazija Ukrajine.
Nakon Brexita, kaže, mnogo toga nije bilo dobro uređeno, poput ekonomskih odnosa s Europskom unijom, carina... Sve je to, ističe, u konačnici dovelo do sadašnje situacije. "U Britaniji je politička konzervativna ideja izgubila svoj smisao. Nekako više nema one stare ideje kakva je bila za vrijeme Margaret Thatcher. Ona se možda nije svidjela svima, ali je bila konkretna. Sada, u ovih zadnjih par godina, konzervatori se gube, ne znaju gdje bi išli s ekonomijom. Ljude žele stabilnost", rekao je te dodao: "Ljudi iz prosvjeda glasuju za drugu opciju jer su laburisti nekako isto dosta blesavi, ali barem konzistentni".
"Ruska država i ruska politika parazitira na onim europskim i zapadnim elementima koji njoj pašu. Dakle, ovdje govorimo o simbiozi koja se ne temelji na ruskoj želji da infiltrira te stranke i onda povlači konce, nego propagandno da onda može svom kućanstvu reći: 'Gledajte, u Europi imamo istomišljenike. I oni razmišljaju kao mi'. Uvijek su zapad uzimali kao primjer i zato je za Rusiju ta desna struja u Europi bila ogledalo i element domaće propagande", ističe te se osvrće na uvedene sankcije:
"Sankcijske mjere u većini slučajeva ne rade. Većina svjetskih sankcija nije davala željeni rezultat. Željeni rezultat uvijek je bio promjena političkog ponašanja što onda daje kontraefekt - ljudi i vlade se počinju inatiti. Još je veći utopijski priželjkivani rezultat promjena režima. Što je isto teško za ostvariti".
"Pitanje je ekonomskih moralizatora protiv ekonomskih praktičara. Tu bi se svatko trebao zapitati gdje smo mi. Kada vlade forsiraju sankcije, ne samo da ograđuju tuđe proizvođače, nego i svoje tržište sakate na određeni način. Pita li se itko gdje će te firme naći nova tržišta, ako su imale veliku prisutnost negdje", tvrdi.
VEZANI ČLANCI:
Odgovorio je stvaraju li se u Europi blokovi: "Ne znam hoće li u Europi biti blokova. Ono što primjećujemo od COVID-a je suverenizacija o kojoj nitko ne govori. Svatko gleda svoju zemlju i svoje interese. Sjećamo se kada su krenule mjere i zatvaranje granica, odjednom su se i ljudi i elite osjetili izolirano, svaka je zemlja bila svaka za sebe. To je ostalo i to je dio problema koji sada imamo, bez obzira na ukrajinski rat. Svatko gura sam na sebe. Poljaci pokušavaju profitirati, jako pametno to rade, od rata. I prije su pokušavali odbaciti pravila EU zato što se počeli družiti s Amerikancima jako. Isto tako radio je i Orban. Sada to isto vidimo. Francuska vuče na svoju stranu, pokušava biti generator barem nečega, nekakvih odluka. Poljska pokušava biti generator ideje da je ona na prvoj liniji bojišnice i dobiti političke bodove, reputacijske bodove, suvremeno naoružanje, pomoć. Baltičke zemlje isto pokušavaju profitirati. Svatko se snalazi kako god može. Njemačka je izgubljena nakon Angele Merkel. Ona zasad ništa ne pokušava. Istočna Europa nameće se kao pokretač politika i energija i te nove djelomično konzervativne ideje u EU".
Vidmarović je komentirao gdje smo mi danas, dvije i pol godine nakon početka sukoba, i što možemo očekivati. "Nažalost, ne nalazimo se blizu kraja rata. To je sigurno. Razina nepovjerenja je takva da će se teško nešto kvalitativno promijeniti u odnosima EU i Rusije. Za samu Ukrajinu katastrofa koju ona nije vidjela ikad u svojoj povijesti. Demografska katastrofa jer, kao prvo, puno ljudi je poginulo, a još više ljudi je otišlo van. Hoće li se ti ljudi vratiti u Ukrajinu? Kakva će biti situacija kada jednom stane rat? A vjerojatno će stati na način kao zamrznuti konflikt gdje će postojati uzajamno razumijevanje, odnosno prihvaćanje neslaganja", smatra.
FOTO/VIDEO Stravičan napad Rusa na centar Kijeva: Teško pogođena najveća dječja bolnica u Ukrajini
"Kada prođe određeni niz godina, onda se ljudi adaptiraju. Nažalost, dobrih puteva nema jer ono sve što Putin sada predlaže, to možete objesiti mačku o rep. To nije pozicija pregovaračka pozicija za početak pregovora jer morate imati minimalno jednu zajedničku točku da biste mogli razgovarati o nečemu. Za Ukrajinu je to apsolutno beskompromisno povratak svih okupiranih teritorija, uključujući Krim. Nemate zajednički nazivnik. Zato za sada nije moguće taj rat okončati na način koji bi bio međunarodno priznat".
"Jedini rat koji je sveobuhvatno završen, koji je imao sve elemente, je bio naš Domovinski rat. On je najpozitivniji primjer u zadnje vrijeme jer niti jedan rat nakon toga nije se završavao na taj način da je bio opće prihvaćen. Ovo, nažalost, za sada ide u smjeru eskalacije. Ima još puno stepenica provokacija", rekao je te zaključno govorio o nuklearnom oružju:
"Kada govorimo o nuklearnom oružju, vrlo je mala utjeha ako vam netko rokne malu nuklearno raketicu koja razori pola Zagreba, a ne čitav Zagreb na primjer. To svugdje postoji, taj strah trebamo uzeti u obzir, on je ozbiljan. Mnogi se ne slažu s mojim mišljenjem da treba strahovati od toga, ali Pentagon strahuje od toga, američka politika itekako uzima to ozbiljno".
Dan prije napada Rusa, kaže vidmarovic na Otvorenom. Ma neće biti rata, neće Rusija napasti.