U globalnoj operaciji, u kojoj je sudjelovala i Hrvatska, čiji je cilj bio razotkrivanje dobro organiziranih međunarodnih krijumčarskih skupina koje se bave krijumčarenjem zaštićenih vrsta, nedavno je zaplijenjeno pet tona staklenih jegulja, ali su razotkrivene i dvije nove krijumčarske rute koje prolaze kroz supsaharske zemlje. Cijelom operacijom koja se odvijala diljem svijeta, koordinirao je Europol, koji je pojasnio da su se sve do sada staklene jegulje nezakonito lovile u Europi, i to uglavnom u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu.
Nakon što bi bile ulovljene, prevozile su se u Aziju. Rute kojima su jegulje krijumčarene i dalje se koriste, no kako se pritisak organa reda na njih pojačava, kriminalci su bili prisiljeni potražiti alternativne rute preko Mauretanija i Senegala koje su tako postale nove zemlje tranzita. Inače, Europol svake godine koordinira globalnu operaciju koja je usmjerna na kriminalne skupine koje se bave međunarodnim krijumčarenjem staklenih jegulja. Ove godine, do listopada, ukupno je diljem svijeta zbog toga uhićeno 850 osoba te je zaplijenjeno više od 87 tona staklenih i mladih jegulja.
Staklene jegulje su zaštićena i ugrožena vrsta diljem svijeta. Riječ je o izrazito lukrativnom poslu jer se procjenjuje da su u samo nekoliko godina kriminalne skupine koje se time bave na tom poslu zaradile oko tri milijarde eura. Združene policijske akcije kojima su cilj krijumčari staklenih jegulja mogle bi i spasiti tu vrstu od potpunog izumiranja, jer se populacija europskih jegulja (Anguilla anguilla) zadnjih godina smanjila za 90 posto, a Europolove akcije su od 2016. ovakve kriminalne aktivnosti smanjile za 50 posto.
Staklene jegulje se najčešće krijumčare u avionskoj prtljazi. Za taj "posao" se, kao i za prenošenje droge, koriste ljudske "mule", a krijumčari su osmislili sofisticirani način koji omogućuje jeguljama da prežive 48 sati. Europol je identificirao nekoliko kriminalnih skupina koje su se specijalizirale za ovaj posao te za krijumčarenje jegulja iz Europe u Aziju. U tim kriminalnim skupinama Europljani su zaduženi za ilegalno izlovljavanje jegulja, dok su Azijati zaduženi za transport jegulja u matične zemlje diljem Azije. Ponekad se staklene jegulje kupuju i preko posrednika, dok je u drugim slučajevima utvrđeno da su legalno ulovljene staklene jegulje preprodaju na ilegalnim tržištima s tim da se prethodno prokrijumčare kroz carinu s pomoću lažnih deklaracija u kojima se opisuje da je riječ o nekim drugim proizvodima.
VEZANI ČLANCI:
Kada staklene jegulje konačno dođu do Azije, uzgajaju se na ribljim farmama te zatim preprodaju diljem svijeta. Trgovina staklenim jeguljama, koje se u mnogim azijskim zemljama smatraju delikatesom, jedan je od najutjecajnijih oblika trgovine divljim životinjama diljem svijeta. Sumnja se da se iz zemalja EU godišnje može prokrijumčariti oko 100 tona staklenih jegulja, a kilogram se prodaje i za nekoliko tisuća eura po kilogramu.
Krijumčarenje staklenih jegulja spada pod ono što Europol i policije diljem svijeta zovu klimatskim kriminalom. Riječ je o vrsti kriminala koji je povezan s klimatskim promjenama te je posljednjih godina postao ne samo unosan posao već i globalna prijetnja svjetskoj sigurnosti. Prema navodima Europola, to je specifična vrsta kriminala, jer se za razliku od trgovine drogom, oružjem ili ljudima, velikim dijelom odvija na legalan način zato što u njemu sudjeluju stručnjaci raznih profila. Što je i logično jer je za krijumčarenje zaštićenih životinja ili biljki potrebno stručno znanje, kakvo nije potrebno za krijumčarenje droge ili oružja.
U svojim godišnjima procjenama prijetnji od organiziranog kriminala Europol navodi da se na trgovini drogom godišnje zarađuje oko 40 milijardi eura. Zarade na klimatskom kriminalu znatno su veće, a još 2016. Europol je procijenio da je ekonomska šteta u globalnim razmjerima zbog takve vrste kriminala između 78 i 218 milijardi eura godišnje. I ta šteta svake godine raste, ugrožavajući svjetske nacionalne ekonomije, a 2019. Svjetska banka procijenila je da će se ekonomske štete od krijumčarenja zaštićenih vrsta, ilegalnog ribarenja, bespravne sječe i tome slično, uskoro iznositi i dva bilijuna dolara godišnje.
Kada se govori o strukturi klimatskog kriminala, iz Europola skreću pozornost i da je to u velikom dijelom oportunistički kriminal u koji se upletu vlasnici legalnih poslova, poglavito ako se bave trgovinom životinjama, jer im je to način da povećaju svoje prihode. Svakako je zanimljiv, a vjerojatno i pomalo neočekivan podatak da je EU glavno središte krijumčarenja zaštićenih biljnih ili životinjskih vrsta, jer se one iz EU krijumčare dijelom svijeta.
FOTO Pogledajte atmosferu na Oktoberfestu! Uživa se uz hranu, ples i naravno - pivo