Spolna i reproduktivna prava žena, među kojima pravo na siguran i legalan pobačaj, još se krše i ograničavaju zakonima, politikom i praksom rodnih stereotipa i nejednakosti u Europi, a u nekim njezinim dijelovima ugroženija su zadnjih godina, upozorava Vijeće Europe.
"Spolna i reproduktivna prava, uključujući pravo na spolno i reproduktivno zdravlje, bitni su elementi ljudskih prava i zato država mora učinkovito jamčiti spolno i reproduktivno zdravlje i prava", navodi povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks.
Zadnjih godina rastu prijetnje...
Bez poštivanja tih prava ugroženi su neki od najvažnijih i najintimnijih aspekata ljudskih bića i njihova sposobnost da autonomno odlučuju o vlastitu tijelu, zdravlju i spolnosti kao i o tome hoće li biti roditelji, stoji u izvješću objavljenom uoči Međunarodnog dana ljudskih prava. "Zadnjih godina rastu prijetnje spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u pojedinim dijelovima Europe", piše u izvješću.
Te prijetnje ugrožavaju znatan globalni napredak ostvaren zadnjih desetljeća u smjeru uklanjanja diskriminacije. "Posebno se prijetnje odnose na uvođenje nazadnih ograničenja u pravu na pobačaj i kontracepciju", piše povjerenik VE-a.
Pravo na novčanu pristupačnost i raspoloživost modernoj kontracepciji, pravo svim ženama na siguran i zakonit pobačaj, cjelovit spolni odgoj, poštivanje rodne jednakosti, ulaganje u spolno i reproduktivno zdravlje žena i zdravstveni sustav koji će unaprijediti ženska spolna i reproduktivna prava, neke su od osam preporuka koje države trebaju jamčiti u okviru poštivanja ljudskih prava žena i djevojčica u Europi. "Sudovi u Hrvatskoj, Portugalu i Slovačkoj odbacili su peticije kojim se osporava ustavno pravo žena na pobačaj", navodi se u izvješću.
Restriktivni zakoni
Andorra, Irska, Liechtenstein, Malta, Monako, Sjeverna Irska, Poljska i San Marino imaju vrlo restriktivne zakone kojima se ženama ograničava pobačaj osim u ekstremnim slučajevima. U Irskoj su primjerice zapriječene kazne ženama do 14 godina zatvora, a u Sjevernoj Irskoj čak doživotna kazna. Uporaba modernih kontraceptivnih sredstava u nekim zemljama Europe kao što su Albanija, Armenija, Azerbajdžan i Bosna i Hercegovina je među najnižima u svijetu, stoji u izvješću.
U nekim bogatim državama Europe, primjerice Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj, zdravstvo pokriva troškove kontracepcije adolescenticama, ali ne i starijim ženama. Nasilje i kaznene prakse u spolnom i reproduktivnom zdravlju još postoje, stoji u izvješću. Nasilje, prijetnje, govor mržnje iz ekstremnih vjerskih skupina ili pripadnika krajnje desnice upereni su protiv boraca za zaštitu ženskih spolnih i reproduktivnih prava kao i protiv liječnika koji pružaju takve usluge ženama.
Spolni odgoj
Upozorava se na manjkavost spolnog odgoja u nekim europskim državama. "Mnogi od tih programa ne ispunjavaju međunarodne zahtjeve prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)", navodi se.
Posebno se upozorava na kurikulume usredotočene na "pripreme za obiteljski život" i heteroseksualni brak i roditeljstvo, a koji izbjegavaju pitanje rodne jednakosti, na manjkavosti o učenju o HIV/AIDS-u.
Povjerenik poziva države da poštuju i zaštite prava žena pri porodu i materinstvu te da uklone kaznene prakse kakva je prisilna sterilizacija (primjerice prema Romkinjama u Češkoj i Slovačkoj ili prema ženama s invaliditetom u Francuskoj i Švicarskoj). Druge kaznene prakse su prisilna kontracepcija, prisilan pobačaj, intervencije tijekom poroda bez pristanka i nanošenje ozljeda bez primjerenih sredstava za ublažavanje bolova.
Vijeće Europe je vodeća organizacija za ljudska prava na starom kontinentu. Obuhvaća 47 zemalja članica, od kojih su 28 članice Europske unije. Sve države članice VE-a potpisnice su Europske konvencije o ljudskim pravima, sporazuma koji štiti ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. Primjenu te Konvencije po državama članicama nadzire Europski sud za ljudska prava.
Zena u modernom drustvu poput nasega ima istu vrijednost i mora imati sva prava kao i muskarac, ali feministice i pokreti za prava žena pretjeruju kao i svi extremni pokreti- negiraju prirodne biološko-fizičke razlike, bore se za upravljačka prava i više funkcije a ne guraju se npr na gradilišta i Čistoću gdje su slabo zastupljene pa da se ravnopravno prime kante i lopate.