Srušen 1992.

Virtualna obnova spomenika iz NOB-a osvojila nagradu Europa nostra

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Svečanost preuzimanja prestižne europske nagrade za zaštitu kulturne baštine
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Svečanost preuzimanja prestižne europske nagrade za zaštitu kulturne baštine
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Svečanost preuzimanja prestižne europske nagrade za zaštitu kulturne baštine
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Svečanost preuzimanja prestižne europske nagrade za zaštitu kulturne baštine
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Svečanost preuzimanja prestižne europske nagrade za zaštitu kulturne baštine
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Svečanost preuzimanja prestižne europske nagrade za zaštitu kulturne baštine
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Svečanost preuzimanja prestižne europske nagrade za zaštitu kulturne baštine
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Požega: Svečanost preuzimanja prestižne europske nagrade za zaštitu kulturne baštine
21.10.2024.
u 16:24
Projekt "Tišina koja je srušila spomenik" Sandra Đukića nagrađen je kao najbolji europski iskorak u zaštiti kulturne baštin
Pogledaj originalni članak

Nagrada Europe Nostre za najbolje europske iskorake u zaštiti kulturne baštine, koja se dodjeljuje u suradnji s Europske komisijom, ove je godine dodijeljena umjetniku Sandru Đukiću i Srpskom narodnom vijeću (SNV). Svečano uručenje održano je u Kamenskoj kod Požege, na lokaciji gdje se nekada nalazio “Spomenik pobjedi naroda Slavonije”, rad kipara Vojina Bakića.

Đukićev i SNV-ov projekt "Tišina koja je srušila spomenik" virtualna je rekonstrukcija uništenog partizanskog spomenika, a izabran je među 26 najboljih u Europi. Ovaj inovativni projekt rekonstruirao je spomenik kroz proširenu stvarnost, pri čemu je privremena instalacija na izvornom mjestu skulpture projicirana na kolosalnom LED ekranu. Instalacijom je spomenik vraćen u život, nudeći sjećanje na njegovu izvornu slavu.

U SNV-u ističu kako je Bakićev Spomenik pobjedi naroda Slavonije, u vrijeme završetka radova 1968., bio najveća apstraktna skulptura u Europi. Spomenik je srušen 1992. godine, a zahvaljujući tehnologiji proširene stvarnosti, umjetnik Đukić omogućio je virtualni povratak tog remek-djela.

Na svečanosti u Kamenskoj, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je kako je ovo priznanje dokaz da inovativni pristupi očuvanju kulturne baštine mogu promijeniti način na koji promatramo povijest. "Ponosni smo što smo prepoznati među najboljima u Europi, i to za naš inovativni pristup rekonstrukciji baštine kroz proširenu stvarnost", izjavio je Pupovac. Vesna Marjanović iz  paneuropske organizacije Europa Nostra (EN) istaknula je važnost antifašističkih vrijednosti koje projekt promovira, naglasivši kako su "u današnjem vremenu očuvanje baštine i borba protiv zaborava važniji nego ikad."

POVEZANI ČLANCI:

Goran Samardžić

Ja mislim da nisam i da nikad nisam bio seksist. Ali bitno je što drugi misle. Ne može čovjek imati realnu sliku o sebi

Sarajevski pisac i izdavač, dobitnik V.B.Z.-ove nagrade za roman "Grobar pasa", 2018. prokazan je kao seksist zbog statusa na Facebooku upućenog prijateljici i otkazan u bosanskohercegovačkoj i hrvatskoj javnosti. O njemu se piše rijetko, ne gostuje u TV i radijskim emisijama i ne piše kolumne. Kad se skandal dogodio, dao je otkaz u izdavačkoj kući Buybook u kojoj je suvlasnik, a neki su pisci odbili objavu svojih rukopisa u ovoj kući. Možda je još rano zaključiti, ali čini se da ni V.B.Z.-ova nagrada nije uspjela izazvati oprost njegova grijeha starog šest godina, što je fenomen u BiH i u Hrvatskoj u kojima #metoo pokret inače nije ostavio jačeg traga

- Simbolička vrijednost i značaj ovog mjesta također je obuhvaćena nagradom – rekla je Marjanović. Umjetnik Sandro Đukić istaknuo je kako nagrada ne predstavlja samo priznanje za kulturnu baštinu, nego i za inovativnu primjenu novih tehnologija.

"Naš projekt specifičan je po tome što se ne radi o fizičkom vraćanju i restauraciji spomenika, nego o tome da mi razmišljamo na koji način možemo to fino društveno tkivo obnavljati. Mislim da je to dobar temelj za društveni dijalog o vrijednostima tolerancije i antifašizma", poručio je Đukić.

Na svečanom otvaranju u listopadu prošle godine okupilo se više od 400 sudionika među kojima su bili mještani okolnih sela i članovi udruga antifašista Hrvatske, kulturnjaci koji se bave modernističkom umjetnošću i socijalističkim naslijeđem, mirovni aktivisti, predstavnici civilnog društva i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj te šira javnost.

>> VIDEO Nakon 'Omiša' napokon zaplovio i drugi obalno-ophodni brod

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar Denis_Plamenac
Denis_Plamenac
17:04 21.10.2024.

dijalog o vrijednostima tolerancije i antifašizma? Mislimo li mi na iste ljude? Za tzv. antifašiste, simpatizere starih komunista i partizana, za mrzitelje Hrvatske, današnji svijet ni ne postoji u svom punom sadržaju ili se ukazuje tek kroz prilike za njihove ispade pune mržnje. To ne čudi jer ti ljudi dominantno žive u onom dijelu prošlosti kad je u čovjeka mržnja bila poželjna emocija. Druge ljude pokušavaju diskvalificirati i osramotiti na isti način i istim rječnikom kako su to radili njihovi preci, partizani, i njihovi i sadašnji pajdaši, četnici. Jedino što se od te ljudske bijede, tzv. antifašista, može naučiti jest kako ne treba živjeti.

DI
Dioniz
16:37 21.10.2024.

Još jedan dokaz da je Jugoslavija naj više odgovarala srbiji