Više od 22.000 Hrvata prijavilo povratak u BiH

Iako je od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH prošlo gotovo 13 godina, još uvijek je teško konkretnim brojevima iskazati koliko je izbjeglih i raseljenih osoba iznašlo trajna rješenja kroz povratak. Premda su u procesu povratka ostvareni rezultati, ne postoje točne evidencije o broju neintegriranih povratnika u ranija mjesta prebivališta.

Kada je u pitanju povratak Hrvata na svoja ognjišta, na cijelom prostoru BiH, iz baze podataka kojom raspolaže Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i povjerljivih dokumenata do kojih smo došli razvidno je da se Hrvati žele vratiti svojim domovima, što zorno govori da su sve priče o nepostojanju želje i htijenja za povratkom samo spekulacije i pravdanje za neučinjeno na planu povratka.

Strategija spasa
Naime, u ovom trenutku više od 20.000 Hrvata iskazalo je svoju želju za povratkom. To im ovaj put jamči i revidirana strategija BiH za provedbu Aneksa VII. - Držim kako je trenutačni pregled evidentiranih prijava za povratak ključ rješenja povrataka Hrvata u BiH. Naime, u bazi podataka trenutačno imamo više od 22.000 imena Hrvata koji se žele vratiti u BiH. Problem izbjeglih i raseljenih osoba jedno je od strateških pitanja u BiH.

Dok se taj problem ne riješi do kraja, konkretno dok sve političke opcije ne kažu da je na to pitanje stavljena točka, nećemo ozbiljnije krenuti u krupnije političke procese, kazao je Slavko Marin, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice u BiH. Da bi se shvatio problem povratka Hrvata, potrebno je naglasiti neke pokazatelje. Naime, u vrijeme potpisivanja mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina je imala oko 2,2 milijuna izbjeglih, što je više od polovine od oko 4,3 milijuna stanovnika registriranih popisom iz 1991. Procjenjuje se da izvan BiH trenutačno boravi više od 400.000 osoba, od oko 1,2 milijuna državljana koji su napustili BiH od 1992. do 1995. godine i koji su zabilježeni kao izbjeglice.

Najveći broj njih je integriran u zemljama prihvata. U tom kontekstu važno je naglasiti da su ovaj put na razini države BiH utvrđeni točni principi prema kojima se vrši raspodjela financijskih sredstava što ovaj put predstavlja jamstvo da se proces povratka neće odvijati na štetu Hrvata, kako je to često dosad bilo. Principi raspodjele financijskih sredstava utvrđeni su na razini države na način da Hrvatima pripada od 17 do 20 posto sredstava, Srbima od 38 do 40 posto te Bošnjacima od 40 do 44 posto. Podsjetimo, u oba entiteta ti principi nisu nikada bili usklađeni, a raspodjela novca najčešće se vršila na štetu Hrvata, pa je to bio i jedna od uzroka lošijeg povratka Hrvata.

Najviše želi u RS
S druge strane, važno je naglasiti da svi oni koji se žele vratiti mogu se još uvijek registrirati u svojoj matičnoj općini. Inače, iz pregleda evidentiranih prijava za povratak, kojima raspolaže Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u Federaciju BiH trenutačno se želi vratiti 8898 Hrvata ili njih 11 posto. U Republiku Srpsku povratak želi 12.255 Hrvata, odnosno 17 posto, a u Distrikt Brčko žele se vratiti 1003 Hrvata.

Dakle, u ovom trenutku, a prema pregledu evidentiranih prijava, više od 22.000 Hrvata želi se vratiti svojim domovima u BiH. Kada je u pitanju Federacija BiH, zanimljivo je istaknuti podatak prema kojemu je 45.000 Srba evidentirano za povratak u veći bh. entitet. Radi preispitivanja i jačanja napora na provedbi Aneksa VII, Ministarstvo za ljudska prva i izbjeglice BiH i UNHCR, uz konzultacije s ostalim akterima, inicirali su reviziju strategije BiH za provedbu Aneksa VII Daytonskog sporazuma.

Aktivnosti na izradi revidirane strategije dosad su prošle kroz sve značajne faze i slijedi najvažnija, a to je skora rasprava u Parlamentarnoj skupštini BiH. Usvajajući prijedlog revidirane strategije, Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da u roku od tri mjeseca od dana usvajanja ovog dokumenta načini plan održiva završetka procesa povratka, koji će, u suštinskom smislu, biti programiran na razdoblje od 2009. do 2014. godine, zajedno s procjenom sredstava za njegovo provođenje prema usvojenim načelima na cijelom prostoru BiH.

Financijska sredstva
Važan zaključak donijelo je Vijeće ministara BiH, prema kojemu je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo u roku od tri mjeseca od dana usvajanja strategije načiniti plan kompenzacije, pravičnu naknadu i realiziranje ostalih prava iz Aneksa VII Daytonskog sporazuma. Najvažniji čimbenik u cijeloj priči vezanoj uz završetak procesa povratka jesu financijska sredstva.

Naime, zaključak da se osigura 400 milijuna KM kreditnih sredstava za potrebe financiranja procesa povratka jamčio bi uspješnu realizaciju strategije do predviđene 2014. godine. Važno je podsjetiti na činjenicu da se u posljednjih četiri do pet godina u proces povratka u BiH ulaže oko 130 milijuna KM na godišnjoj razini, ali se odnos ulaganja države i donatora značajno promijenio. Danas proračunska sredstva na svim razinama u procesu povratka sudjeluju s oko 72 posto u odnosu na 28 posto donatorskih sredstava.

Mnoge zemlje su tijekom i nakon rata otvorile svoja vrata i prihvatile tisuće i tisuće Hrvata koji su prognani iz raznih krajeva u BiH. Neki od njih su u tim zemljama ostali živjeti, dok je određeni broj još u prihvatnim centrima, želi se vratiti i obnoviti domove