Povratak domaćih gostiju na Jadran je počeo. I to tempom kakav bi jadranski domaćini voljeli vidjeti za sve goste. I lani su se domaći držali bolje od stranaca. Dok je iz europskih zemalja u odnosu na posljednju pretpandemijsku sezonu došao praktički tek svaki treći gost (u noćenjima su bili izdašniji, ostvarili su polovicu rezultata), domaćih je te 2019. bilo 1,6 milijuna i tek trećinu manje nego godinu prije. Ove godine nazire se još bolji trend. Od 1. siječnja do 23. lipnja sustav za praćenje turističkog prometa eVisitor registrirao je nešto više od 770.000 domaćih turista, čak 68 posto više nego lani i svega 21 posto manje nego prije korone. Istodobno, u plusu su i stranci, kojih je od početka godine bilo 53 posto više nego lani, ali još uvijek i 75 posto manje nego u 2019.
Restrikcije inozemnih putovanja u prvoj polovici ove godine učinile su svoje, kako kad su u pitanju putovanja stranaca prema Hrvatskoj tako i naših građana u inozemstvo, ali rast broja domaćih gostiju neće, kako se čini, završiti s predsezonom.
Polovica nema straha
Na odmor unutar Hrvatske sprema se, naime, čak 68 posto ispitanih u redovitom istraživanju MasterIndex, koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve među 1043 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj. Rast je skokovit, na isto pitanje lani u travnju tek je 54 posto anketiranih odgovorilo potvrdno. Pritom, ove godine 39 posto sigurno je da će ljetovati na Jadranu, što je 16 postotnih bodova više nego godinu prije. Oko 30 posto ih je u fazi planiranja, ali još nisu došli do toga da rezerviraju boravak. U svakom slučaju, smirivanje epidemiološke situacije djelovalo je poticajno za planiranje putovanja, a 51 posto ispitanih kaže i da nema straha od koronavirusa. Među onima koje ta situacija i dalje zabrinjava većina se pribojava da se ne zarazi koronom, da će zbog toga završiti u karanteni ili da se neće na vrijeme vratiti kući. Kako god, čak 41 posto anketiranih osjećalo bi se sigurnije kada bi svi turisti imali potvrdu o cijepljenju ili kada bi agencije i prijevoznici osigurali distancu između putnika, a svaki peti bi i zabranio ukrcaj putnicima bez negativnog testa.
Inače, ljetni godišnji odmor planiraju ponajprije visokoobrazovani i oni s višim primanjima, a pogotovo iz Zagreba i sjeverne Hrvatske. Za one koji ove godine neće na ljetovanje uglavnom su zapreke financijske prirode. To muči 28 posto anketiranih, za njih 21 posto ispriječile su se poslovne obveze, a 20 posto i dalje je zabrinuto zbog zdravstvene situacije.
Hrana manje bitna
Zanimljivo je da koronavirus i pandemija više muče muškarce nego žene, a ponajviše – Slavonce. Kako bilo, domaći će gosti i ove godine ostati vjerni cjenovno prihvatljivijem obiteljskom smještaju, koji bira 50 posto ispitanika. Na drugom mjestu je boravak u vlastitoj vikendici ili kod obitelji i prijatelja, dok će u hotele tek 17% ispitanih iz skupine s primanjima iznad 12.000 kuna. Pritom, cijena smještaja ove godine igra veću ulogu pri odabiru destinacije nego lani. Za čak 64 posto ispitanih ključan je upravo omjer cijene i kvalitete, a sami troškovi smještaja presudni su za 62 posto ispitanih građana. Pritom i ove godine kao i lani ljudi mahom preferiraju manja mjesta i otoke kako bi izbjegli gužve.
Istodobno, gastronomska ponuda, raznovrsna kulturna događanja i troškovi samog prijevoza za većinu su u drugom planu. Štoviše, kulturni sadržaji na odmoru sada su manje važni nego lani za čak 21 posto ispitanih, a 14 posto je manje i onih kojima gastronomija na odmoru igra važnu ulogu.
Opet propaganda za cijepljenje! Meni je potpuno nebitno da li je netko cijepljen ili ne, iako kad bi to mogao prepoznati, izbjegavao bih cijepljene, tko zna kakve su se u njima bolesti od tih cjepiva razvile.